Ispis

Prepoznavanje, dijagnosticiranje i šifriranje Alzheimerove demencije

Svakodnevno pregledavajući veliki broj osoba starije životne dobi, liječnici primarne zdravstvene zaštite će vrlo teško moći razlikovati čestu "staračku zaboravljivost" od početnih simptoma Alzheimerove demencije (AD). Tek neki simptomi, koje će im navesti obitelj oboljelog, mogu pobuditi sumnju da se radi o početku zloćudnog psihičkog poremećaja - AD.

Prepoznavanje A

Najčešće spominjani simptomi, a na koje treba obratiti pažnju su:
- evidentna redukcija kratkotrajne memorije (zaboravljivost) i nesposobnost učenja novih informacija
- teškoće u pronalaženju adekvatnih riječi i pojmova, te njihovog definiranja
- smetnje usnivanja i spavanja
- sve ograničenija sposobnost svakodnevnih radnih i socijalnih aktivnosti
- promjena ponašanja i karaktera/osobnosti, krivo prosuđivanje
- povremene faze izgubljenosti u vremenu i prostoru
- potištenost, smanjenje interesa i inicijative, socijalna izolacija, strah
Tek sustavnim praćenjem i učestalim pregledima, može se pravovremeno prepoznati a potom i dijagnosticirati AD. Pomoćna psihometrijska metoda Mini Mental State Exam. (MMSE) može pripomoći u prepoznavanju početnog stadija AD.

Delirij

Akutnu dekompenzaciju psihičkog stanja - DELIRIJ, kao prvi sindrom perzistirajuće Alzheimerove bolesti, ali i kod već postojeće i dijagnosticirane Alzheimerove demencije, zbog svoje dramatične kliničke slike, puno je lakše prepoznati. Počinje iznenada, brzo se razvija, oscilira tokom dana. Istovremeno dolazi do poremećaja svijesti, orijentacije i psihomotorike. Zahtijeva hitno i intenzivno bolničko liječenje.

Međunarodna klasifikacija bolesti

Postavljanje dijagnoze Alzheimerove demencije podliježe strogim kriterijima, pravilima i standardima, usuglašenima u svim zemljama svijeta, a navedenim u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB), te u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje
(DSM-IV).
Poglavlje demencija u Alzheimerovoj bolesti obuhvaćeno je u MKB 10 šifrom FOO.-.
F00.0 Demencija u Alzheimerovoj bolesti s ranim početkom - prije 65-e godine života.
F00.1 Demencija u Alzheimerovoj bolesti s kasnim početkom - nakon 65-e godine života.
F00.2 Demencija u Alzheimerovoj bolesti, netipični ili miješani tip.
Važno je napomenuti da uz navedene šifre psihopatološkog sindroma - demencije, mora biti navedena šifra etiološkog oboljenja koje je izazvalo demenciju. To znači da uz šifru AD mora biti upisana i šifra Alzheimerove bolesti - G30.-.

Simptomi

Osim primarnog dijagnostičkog zahtjeva - evidentnog oštećenja prvenstveno kratkotrajne a potom i dugotrajne memorije, potrebno je da bude naznačen barem jedan od slijedećih simptoma:
1. Reducirana sposobnost apstraktnog razmišljanja.
2. Reducirana sposobnost shvaćanja, kritičnosti i rasuđivanja.
3. Smetnje percepcije, održavanja i usmjeravanja pažnje.
Opisani simptomi i oštećenja moraju biti prisutni najmanje šest mjeseci!
Važno je isključiti sva somatska i neurološka oboljenja koja mogu izazvati psihičke smetnje dementnoga tipa. Neurološki i internistički pregled je nužno obaviti, dok su RTG, EEG i CT nezaobilazne pretrage kada postoji i najmanja sumnja na neki drugi cerebralni, etiološki uzrok psihičkog poremećaja.
Ako su prisutni i drugi simptomi, njihova se prisutnost bilježi uz pomoć petog znaka :
F00.x0 Bez dodatnih simptoma.
F00.x1 Drugi simptomi, pretežno sumanuti
F00.x2 Drugi simptomi, pretežno halucinatorni
F00.x3 Drugi simptomi, pretežno depresivni
F00.x4 Drugi mješoviti simptomi

Diferencijalna dijagnoza

Diferencijalno dijagnostički treba razlikovati :
- depresivni poremećaj ( F30-F39 ), tzv. pseudodemencija, koji se može zamijeniti sa ranim stadijem AD
- blagu ili umjerenu mentalnu retardaciju ( F70-F71 )
- jatrogeni mentalni poremećaj uzrokovan medikacijom ( F06.-)
- stanje subnormalnog kognitivnog funkcioniranja koje se može pripisati teško osiromašenoj socijalnoj sredini s ograničenom izobrazbom
- delirij (F05.-)

Delirij po MKB

Delirij, stanje akutne psihičke dekompenzacije kod već dijagnosticirane AD, ili kao dekompenzacija koja prethodi AD-i, opisan je u MKB10 šifrom FO5.-. Karakteriziran je istovremenim poremećajima svijesti, pažnje, percepcije, mišljenja, pamćenja, psihomotorike, emocija, ciklusa budnost-spavanje. To je prolazno stanje, fluktuirajućeg intenziteta, povlači se najčešće nakon relevantne psihofarmakološke terapije unutar četiri tjedna, a susreo sam se i sa slučajevima koji su trajali i više mjeseci.
F05.0 Delirij koji nije superponiran na prije toga prisutnu AD-u.
F05.1 Delirij koji je superponiran na prije toga prisutnu AD-u.
Za definitivno postavljanje dijagnoze potrebno je da budu prisutni svi navedeni simptomi, bez obzira na njihov intenzitet:
1. Poremećaj svijesti i pažnje.
2. Globalni poremećaj kognitivnih funkcija ( perceptivni poremećaj, iluzije, halucinacije, oštećenje apstraktnog mišljenja i shvaćanja, oštećenje kratkotrajnog pamćenja i neposrednog sjećanja, dezorijentacija u vremenu (u težim slučajevima i u prostoru i prema drugim osobama).
3. Psihomotorni poremećaj (hiper ili hipoaktivitet).
4. Poremećaj ciklusa budnost-spavanje.
5. Emocionalni poremećaj (depresija, anksioznost, strah, razdražljivost, euforija, apatija, zbunjenost sa čuđenjem, smetenost).
I ovdje je važno ako ne i važnije, isključiti sve neurološke i somatske moguće uzroke nastanka delirantne kliničke slike, koristeći iste pretrage kao i kod postavljanje dijagnoze AD.
Diferencijalno dijagnostički treba razlikovati :
- ostale organske sindrome, posebice demenciju ( F00-F03 )
- akutne psihotične poremećaje ( F23.-)
- akutna stanja u shizofreniji ( F20.-)
- afektivne poremećaje ( F30-F39 ) sa konfuznim stanjima
- delirij induciran alkoholom ili psihoaktivnim tvarima.

Literatura:

1. World Health Organization, The ICD-10 Classification of Mental and Behavioural Disorders. Geneva 1992. Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
2. Američka psihijatrijska udruga: Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje, Četvrto izdanje, DSM-IV, Međunarodna verzija, Jastrebarsko: Naklada Slap, 1996.
3. World Health Organization, The ICD-10, International Classification of Diseases and
Related Health Problems. Geneva 1992. Medicinska naklada, Zagreb, 1994.

Autor: Zdravko Pecotić dr.med. Psihijatrijska bolnica Vrapče Predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest

Izvor: www.plivamed.net