Statistička obrada podataka u SPSSu.

STATISTIČKA OBRADA PODATAKA U SPSSu

www.Statistika.co

email: info@statistika.co

Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar

AUDIO: Sandra Jovanović-Miljko

Mostar, 27. lipnja 2017. godine:Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame ovoga utorka bila je Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar. Centar je osnovan 2005. godine, a naša gošća je , uz ostalo, govorila koliko entuzijazma treba za stručno osposobljavanje i uključivanje osoba s posebnim potrebama u svakodnevni život, suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, radu Udruge In Spe, čiji je cilj osnutka zaštita i u unaprijeđenje mentalnog zdravlja osoba s iskustvom psihičkih poteškoća i članova njihovih obitelji kao i poboljšanja kvalitete življenja istih te uspostave mreže socijalne potpore.

Izvor: radio Glas MOSTARA

Jednostavne fobije

Ovdje spadaju strahovi od specifičnih situacija i objekata, koji obično započinju u djetinjstvu ili mladosti, a nemaju tendenciju fluktuacije kao sto je slučaj u agorafobija.

Tko obolijeva?

Jednostavne fobije su najčešće, a češće se javljaju u žena (od 3,8-14,5 % u muškaraca te 8,5-25,9 % u žena). Najčešće se javljaju u djetinjstvu, između treće i osme godine života. Većina ljudi ne traži liječničku pomoć zbog jednostavnih fobija.

Koji su uzroci?

Prema psihoanalitičkom tumačenju fobija nije u svezi s jasnim stimulusom, već sa skrivenim izvorima anksioznosti koji su mehanizmima potiskivanja isključeni iz svjesnog, a povezani su s manifesnim zastrašujućim objektima mehanizmima premještanja straha.

Bihejvioralne teorije nastanak fobija objašnjavaju procesom kondicioniranja koji je u osnovi nekih oblika naučenog ponašanja. čini se kako su ljudi biološki predisponirani da nauče povezivati strah s određenim objektima i situacijama, odnosno stimulusima. Funkcija ovih strahova jest da zaštite djecu dok uče i istražuju svoju okolinu. Tako su strahovi od visine, rijeke, zmija, nepoznatog psa i drugih životinja te jake buke, itd. u funkciji odvraćanja djece od opasnih mjesta. Premda većina strahova tijekom odrastanja spontano nestaje, neki od njih se pretvore u fobije. Razlog tomu mogu biti određena psihotraumatska iskustva i zapadanje u zastrašujuće i ugrožavajuće situacije. Tako npr. susret s velikim i nepoznatim psom, ili gledanje scena gdje pas napada čovjeka može biti osnova kasnijeg straha od psa. Dokazano je kako se uobičajeni strahovi mogu pojačavati pod utjecajem negativnih komunikacija s obitelji. Eksperimenti s mladim majmunima pokazuju kako oni brže nauče reakcije straha kad gledaju svoje roditelje nego kad vide iste reakcije u stranaca.

Korijeni fobija se nalaze u pogrešnim mehanizmima učenja. Jednostavne fobije se obično razviju iz specifičnih situacija koje su bile praćene doživljajem straha. Dok neke od ovih fobija, vremenom izblijede, druge se zadržavaju dugotrajno.

Kako se poremećaj očituje?

Bolest se može očitovati strahom od različitih specifičnih situacija i objekata kao sto su strah od pojedinih životinja (psa, misa, zmije, insekata, itd., strah od krvi i povređivanja, strah od visine, strah od zatvorenog prostora, strah od odlaska u javne zahode, strah od zubara, strah od uzimanja pojedinih vrsta hrane, strah od grmljavine, strah od letenja, strah od mraka, itd. Strah najčešće počinje nakon traumatskih iskustava, usvajanjem fobičnog ponašanja naučenog od roditelja ili modeliranjem njihova straha, ali se u nekih osoba ne može ustanoviti postojanje konkretnog događaja. Mnoge specifične fobije javljaju se u djetinjstvu i spontano iščeznu. Fobije koje traju u odrasloj dobi rijetko prođu bez liječenja. Pored fobičnog straha od pojedinih situacija, oboljeli također razvija strah od straha koji nastaje u susretu s fobičnim objektom te izbjegavajuće ponašanje kojim ublažava ili otklanja doživljaj straha.

Ako se osoba u svakodnevnom životu rijetko susreće s fobičnim objektom i situacijama, obično se ne radi o ozbiljnom poremećaju. Međutim, ako fobična osoba mora često susretati objekte i situacije koje je plaše, to može biti izvor velikih problema i onemogućiti normalno funkcioniranje.

Ako su osobe koje se plaše letenja, poslovni ljudi koji moraju putovati na druge kontinente, ova im fobija može ne samo zagorčavati putovanje nego onemogućiti ih u obavljanju njihova posla.

Osobe koje se plaše vidjeti krv, mogu se onesvijestiti pri vađenju krvi za laboratorijske pretrage.

Osobe koje se plaše injekcije u slučaju bolesti mogu praviti probleme pri davanju parenteralne terapije.

 

( nepoznat/i autor/i - djelomično prerađeni tekst/ovi iz naše arhive interesantnih tekstova sa web_a )