Statistička obrada podataka u SPSSu.

STATISTIČKA OBRADA PODATAKA U SPSSu

www.Statistika.co

email: info@statistika.co

Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar

AUDIO: Sandra Jovanović-Miljko

Mostar, 27. lipnja 2017. godine:Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame ovoga utorka bila je Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar. Centar je osnovan 2005. godine, a naša gošća je , uz ostalo, govorila koliko entuzijazma treba za stručno osposobljavanje i uključivanje osoba s posebnim potrebama u svakodnevni život, suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, radu Udruge In Spe, čiji je cilj osnutka zaštita i u unaprijeđenje mentalnog zdravlja osoba s iskustvom psihičkih poteškoća i članova njihovih obitelji kao i poboljšanja kvalitete življenja istih te uspostave mreže socijalne potpore.

Izvor: radio Glas MOSTARA

Socijalne fobije razlikuju se od stidljivosti

 

Socijalna ili društvena fobija u svom najizraženijem obliku javlja se kod dva ili tri posto ljudi i jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja. Pa ipak, također je i jedan od najčešće neshvaćenih i najslabije proučavanih među njima.

Naziva se još i socijalno anksioznim poremećajem, a definira se kao intenzivan strah od drugih ljudi u uobičajenim socijalnim situacijama ili pak strah od poniženja u istim situacijama. Socijalna fobija može se shvatiti kao strah koji se javlja kod ljudi kada su okruženi nepoznatim osobama, kada trebaju govoriti u javnosti, razgovarati s autoritativnom osobom...

Najčešća socijalna fobija je strah od govorenja u javnosti. Osobe koje pate od ove fobije obično misle da su oni jedini u takvoj situaciji, dok drugima to ne predstavalja problem. Crvenjenje – normalna tjelesna reakcija na neugodnost, ovim osobama postaje bolan i neugodan događaj sam po sebi.


Iako se socijalna fobija često doživljava kao stidljivost, radi se o posve drugačijim stvarima. Dok se stidljive osobe mogu osjećati vrlo neugodno u prisutnosti drugih ljudi, one ne doživljavaju ekstremnu anksioznost tijekom sudjelovanja u društvenim situacijama ili ih svjesno izbjegavaju. S druge strane, osobe koje pate od socijalne fobije nisu nužno i stidljive – oni mogu uspostaviti normalne kontakte s drugim ljudima, ali u određenim situacijama osjećaju intenzivnu anksioznost.

One su svjesne da su njihove misli, osjećaji i strahovi iracionalni, ali i dalje ostaju skloni anksioznosti koja je uzrokovana sudjelovanjem i strahom od društvenih situacija. Strah od sudjelovanja u nekom društvenom događaju kod ovih osoba može početi i tjednima ranije, a rezultat često može biti njegovo izbjegavanje pod svaku cijenu. Čak i kada sudjeluju u događaju, ove osobe mogu još danima poslije imati neugodne misli i osjećaje koje se pojavljuju kao rezultat brige o tome kakav sud i mišljenje imaju drugi o njima.

Iako točan uzrok socijalne fobije još nije poznat, smatra se da u mozgu postoje kemijski procesi koji su možda odgovorni za ovaj poremećaj. Pa ipak, traumatični događaji često su uzročnici mnogih fobija, pa tako zasigurno i ove.

Osobe koje pate od socijalne fobije pokazuju tri osnovne značajke – strah od promatranja ili ispitivanja u posebnim društvenim situacijama, stalan strah od nastupa u javnosti i izbjegavanje "problematičnih" situacija. Socijalna fobija uopćeno se može shvatiti kao stanje gdje strah utječe na sve socijalne kontakte ili kada su strahovi povezani za određene društvene aktivnosti.

Najočitiji simptom socijalne fobije je strah da ćete biti osramoćeni pred drugim ljudima. Osobe koje pate od ovog poremećaja često zanju imati problema s pričanjem, jedenjem ili pisanjem pred drugima. Kada su izložene situacijama kojih se boje, ove osobe će redovito iskusiti somatske (fizičke) simptome anksioznosti – jako lupanje srca, znojenje, napetost mišića i glavobolju. Dodatni simptomi uključuju bolove u trbuhu, hladne ili vruće "valunge" i suho grlo i usta. Simptomi se mogu pojaviti prije, tijekom ili poslije problematičnog događaja, a osoba može doživjetii sekundarne somatske simptome – drhtanje i crvenjenje.

Ukoliko sumnjate da ste i vi među onima koji pate od ovog poremećaja, provjerite osjećate li jaku nelagodu u sljedećim situacijama:

  • Rad tijekom kojeg vas netko promatra
  • Telefoniranje nekome koga slabo ili uopće ne poznajete
  • Mokrenje u javnom toaletu
  • Ispunjavanje testova sposobnosti, znanja ili vještina
  • Izražavanje neslaganja s osobom koju dobro ne poznajete
  • Organiziranje zabave ili tuluma
  • Ulazak u prostoriju u kojoj svi već sjede
Izvor: www.trigon.hr