Statistička obrada podataka u SPSSu.

STATISTIČKA OBRADA PODATAKA U SPSSu

www.Statistika.co

email: info@statistika.co

Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar

AUDIO: Sandra Jovanović-Miljko

Mostar, 27. lipnja 2017. godine:Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame ovoga utorka bila je Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar. Centar je osnovan 2005. godine, a naša gošća je , uz ostalo, govorila koliko entuzijazma treba za stručno osposobljavanje i uključivanje osoba s posebnim potrebama u svakodnevni život, suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, radu Udruge In Spe, čiji je cilj osnutka zaštita i u unaprijeđenje mentalnog zdravlja osoba s iskustvom psihičkih poteškoća i članova njihovih obitelji kao i poboljšanja kvalitete življenja istih te uspostave mreže socijalne potpore.

Izvor: radio Glas MOSTARA

Disocijativna fuga


Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Tijek i prognoza
Liječenje


Uvod

Suvremeni pristup disocijativnoj fugi kao psihijatrijskom zasebnom entitetu je njegovo pripadanje skupini poremaćaja koje se nazivaju disocijativni poremećaji.
Prije 20-tak godina smatralo se da su fuge stanja koje pripadaju takozvanim disocijativnim stanjima, a disocijativna stanja su bili dio jedne velike skupine poremećaja koje su se nazivale neuroze.

 

Ponašanje pacijenata sa disocijativnom fugom je neobično i dramatično. Naziv fuga se upotrebljava da bi se naglasilo da pacijent fizički napušta svoju obitelj, svoj svakodnevni posao i u tom periodu napuštanja ne sjeća se upravo tog svog prijašnjeg života (ne zna svoje dotadašnje prefugalno ime, svoju prefugalnu obitelj, i svoj prefugalni posao).
Takvi pacijenti često, ali ne uvijek, uzimaju potpuno novi identitet i posao, iako je novi identitet obično manje kompletan nego izmjena osobnosti kod disocijativnog poremećaja identiteta, i stari i novi identitet se ne mijenjaju, kao što je to kod disocijativnog poremećaja identiteta.

Epidemiologija

Disocijativna fuga je rijetka i, kao i disocijativna amnezija javlja se najčešće za vrijeme rata, nakon prirodnih katastrofa, i kao rezultat osobnih kriza sa intenzivnim unutrašnjim konfliktima. Prema DSM-IV njezina prevalencija je 0,2 posto u općoj populaciji.

Etiologija

Mada težak alkoholni abuzus može predisponirati osobu za disocijativnu fugu, uzrok tog poremećaja smatra se da se nalazi u psihološkom.
Suštinski motivirajući faktor čini se da je nesvjesna želja pacijenta da se povuče od emocionalno bolnog iskustva.
Pacijenti sa poremećajem raspoloženja i neki koji imaju poremećaj ličnosti (npr. granični, histrionični i shizoidni poremećaj osobnosti) su također predodređeni za razvoj disocijativne fuge.
Različite vrste stresa i osobnih čimbenika predisponiraju osobu za razvoj disocijativne fuge. Psihosocijalni čimbenici uključuju obiteljske, financijske, poslovne i ratom izazvane životne neugodnosti koje mogu biti izrazito stresogene za pacijenta.
Ostali predisponirajuće pojavnosti koje mogu potaknuti razvoj disocijativne fuge su depresija, pokušaj suicida, poremećaji u funkcioniranju mozga (posebno epilepsija), te povijest o zlouporabi droga. Povijest o traumi glave također predisponira osobu za razvoj tog poremećaja.

Dijagnoza

DSM-IV-TR dijagnostički kriteriji za disocijativnu fugu:
•    smetnje se najčešće pojavljuju iznenadno, neočekivanim odlaskom od kuće ili od svog uobičajenog radnog mjesta sa nemogućnošću prisjećanja vlastite prošlosti
•    konfuzija o vlastitom indentitetu ili poprimanje novog indentiteta (djelomično ili potpuno)
•    smetnje ne smiju biti dio tijeka disocijativnog poremećaja indentiteta i mora se isključiti mogućnost da su smetnje posljedica fizičkog djelovanja neke psihoaktivne tvari (npr. zlouporaba droge ili lijeka) ili općeg zdrastvenog stanja (npr. epilepsija temporalnog režnja)
•    simptomi uzrokuju klinički značajni oštećenje ili manjkavost u socijalnom, radnom, te u drugim za osobu važnim područjima funkcioniranja
DSM-IV-TR zahtijeva da osoba bude ili konfuzna što se tiče vlastitog identiteta ili poprima novi identitet. Za razliku od disocijativne amnezije, dijagnoza disocijativne fuge traži da početak simptoma bude iznenadan. Dijagnozu isključuje ako se pokaže da su simptomi koji se jave dio tijeka disocijativnog poremećaja identiteta.

Klinička slika

Disocijativna fuga ima nekoliko tipičnih pojavnosti. Pacijenti odlutaju, ali promišljenim putem, obično daleko od svog doma i često to traje danima. Za vrijeme tog perioda, ne znaju tko su do tada bili i s kime su se družili, ali za razliku od disocijativne amnezije oni su uglavnom nesvjesni da su išta zaboravili. Kad se povrate, njime se vraćaju sjećanja i vještine koje su imali prije pojave fuge, ali se sada za razliku od pacijenata sa disocijativnom amnezijom ne sjećaju perioda za vrijeme same fuge.
Pacijenti sa disocijativnom fugom za druge koji ih promatraju ne izgledaju da čine nešto neuobičajeno, niti znaju reći da su imali traumatski događaj.

Tijek i prognoza

Fuga obično traje kratko, nekoliko sati do nekoliko dana. Manje je uobičajeno da traje više mjeseci i da tijekom tog trajanja pacijent proputuje velike razdaljine.
U većini slučaja oporavak je spontan i brz. Ponavljanje je također moguće.

Liječenje

Liječenje disocijativne fuge jednako je liječenju disocijativne amnezije, primjenjuje se hipnoza, intervju i psihoterapija.

Autor:   Alen Andrić, dr. med., Psihijatrijska bolnica Rab, Rab, Kampor 224

Izvor: www.psihonet.com