Statistička obrada podataka u SPSSu.

STATISTIČKA OBRADA PODATAKA U SPSSu

www.Statistika.co

email: info@statistika.co

Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar

AUDIO: Sandra Jovanović-Miljko

Mostar, 27. lipnja 2017. godine:Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame ovoga utorka bila je Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar. Centar je osnovan 2005. godine, a naša gošća je , uz ostalo, govorila koliko entuzijazma treba za stručno osposobljavanje i uključivanje osoba s posebnim potrebama u svakodnevni život, suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, radu Udruge In Spe, čiji je cilj osnutka zaštita i u unaprijeđenje mentalnog zdravlja osoba s iskustvom psihičkih poteškoća i članova njihovih obitelji kao i poboljšanja kvalitete življenja istih te uspostave mreže socijalne potpore.

Izvor: radio Glas MOSTARA

Dijagnoza i tijek depresije


Depresija je bolest koja se javlja u epizodama. Kada se depresija javi prvi put, govorimo o depresivnoj epizodi, a simptomi potrebni za postavljanje dijagnoze trebaju trajati najmanje dva tjedna. Za dijagnosticiranje nove depresivne epizode mora postojati razmak od najmanje dva mjeseca bez depresivnih simptoma prije nego što se pojavi nova depresivna epizoda. Tada govorimo o ponavljajućem depresivnom poremećaju.

 

Kriteriji potrebni za postavljanje dijagnoze depresivne epizode

Tipični simptomi (tzv. A-simptomi):
1.    depresivno raspoloženje
2.    gubitak interesa i zadovoljstava u uobičajenim aktivnostima koje su ga donosile
3.    smanjena životna energija u vidu umora i pojačano umaranje
Drugi česti simptomi (tzv. B-simptomi):
1.    poremećen san
2.    smanjen apetit
3.    smanjena koncentracija i pažnja
4.    smanjeno samopoštovanje i samopouzdanje
5.    ideje krivnje i bezvrijednosti
6.    sumoran i pesimističan pogled na budućnost
7.    ideje o samoozljeđivanju ili samoubojstvu
Mogu postojati i tjelesni simptomi koji čine tzv. somatski (tjelesni) sindrom:
1.    ahedonija - gubitak interesa ili zadovoljstva u aktivnostima koje su se ranije doživljavale ugodnima
2.    nedostatak reaktivnosti na uobičajeno ugodnu okolinu i događaje
3.    rano buđenje - dva ili više sati ranije nego uobičajeno
4.    jutarnje pogoršanje depresije
5.    psihomotorna usporenost ili nemir - prisutnost objektivnih znakova (što se čuje ili izvješćuje od drugih osoba)
6.    gubitak apetita - u značajnoj mjeri
7.    gubitak na težini - min. 5% u zadnjih mjesec dana
8.    smanjenje libida
Depresivna epizoda
•    Blaga depresivna epizoda ima najmanje 4 simptoma: najmanje 2 tipična + 2 druga + blaži poremećaj socijalnog funkcioniranja.
•    Umjerena depresivna epizoda ima najmanje 5 simptoma: 2 tipična + 3 druga simptoma + umjeren poremećaj socijalnog funkcioniranja.
•    Teška depresivna epizoda bez psihotičnih simptoma ima najmanje 7 simptoma: 3 tipična simptoma + najmanje 4 druga, od kojih su neki izuzetno teški. Uobičajeno je prisutna jača uznemirenost ili usporenost, a somatski sindrom je uobičajeno prisutan. Socijalne i radne aktivnosti osobe u teškoj depresivnoj epizodi su znatno ograničene.
•    Teška depresivna epizoda sa psihotičnim simptomima. U ovom slučaju zadovoljeni su kriteriji za tešku depresivnu epizodu bez psihotičnih simptoma uz prisutnost psihotičnih simptoma (sumanutosti, halucinacija ili depresivnog stupora).

Može li se nakon izliječene epizode depresije ponovno oboljeti?

Bolesnici mogu u životu imati samo jednu depresivnu epizodu koja se više nikada ne ponavlja. Ipak oko 50 do 80% bolesnika doživi više od jedne epizode. Tada govorimo o povratnom depresivnom poremećaju. One se mogu javiti već tijekom sljedećih 6 mjeseci. Faktori koji povećavaju rizik za javljanje sljedeće epizode su zloupotreba alkohola ili droge, izraziti simptomi anksioznosti, starija dob pri početku kao i prethodno javljanje više od jedne depresivne epizode. Povećani rizik ponavljane epizode predstavlja i distimija. Prilikom dugotrajnog praćenja gotovo polovica bolesnika je bez simptoma, 30% pokazuje umjereno oštećenje prijašnjeg funkcioniranja, a 20% je značajno oštećeno. Tijek bolesti teži je kod muškaraca nego kod žena.

Može li se depresija dijagnosticirati laboratorijskim pretragama?

Opisane su brojne pretrage i laboratorijski testovi koji daju patološke nalaze u depresivnih bolesnika. Međutim, brojni lažno pozitivni i lažno negativni nalazi, osobito u tjelesno bolesnih osoba, onemogućavaju rutinsku primjenu takvih testova. Treba reći da su ti testovi poznati i pod zajedničkim nazivom "biološki markeri". Psihijatri se u svom radu mogu osloniti na neke od pretraga, koje omogućavaju bolji uvid u patofiziološka zbivanja u središnjem živčanom sustavu, a ujedno pomažu pri određivanju optimalne terapije. Među takve pretrage spadaju deksametazon-supresijski test (DST), TRH-TSH-test (hormoni odgovorni za uredan rad štitnjače) i cjelonoćno snimanje EEG-a.

Kakav je tijek depresije?

U gotovo polovice oboljelih prva depresivna epizoda javlja se prije 40. godine života. Većina liječenih epizoda traje dva do tri mjeseca, ali ako se neodgovarajuće liječi ili ne liječi, prosječno traje 6 do 13 mjeseci. Prekid terapije antidepresivima prije 9 do 12 mjeseci predstavlja opasnost od obnavljanja simptoma. S vremenom, kako bolesnik postaje stariji, depresivne epizode obično postaju sve češće i traju sve duže.
Tijekom dvadesetogodišnjeg perioda bolesnici prosječno imaju 5 do 6 epizoda. U jednog dijela bolesnika, kojih je 5-10%, mogu se pojaviti epizode manije (povišenog raspoloženja). Najčešće se javljaju nakon dvije do četiri depresivne epizode. Kada se u bolesnika pojavljuju i depresivne i manične epizode, govorimo o bipolarnom afektivnom poremećaju.
Važno je da depresivni bolesnici redovito uzimaju propisanu terapiju (antidepresive), jer se depresivne epizode mogu uspješno liječiti. Djelovanje antidepresiva nastupa s odgodom od dva, tri, a katkad i šest tjedana. Ako se epizode pojavljuju s velikom učestalošću, preventivna terapija se mora uzimati doživotno.

( nepoznat/i autor/i - www.plivazdravlje.hr )