Statistička obrada podataka u SPSSu.

STATISTIČKA OBRADA PODATAKA U SPSSu

www.Statistika.co

email: info@statistika.co

Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar

AUDIO: Sandra Jovanović-Miljko

Mostar, 27. lipnja 2017. godine:Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame ovoga utorka bila je Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar. Centar je osnovan 2005. godine, a naša gošća je , uz ostalo, govorila koliko entuzijazma treba za stručno osposobljavanje i uključivanje osoba s posebnim potrebama u svakodnevni život, suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, radu Udruge In Spe, čiji je cilj osnutka zaštita i u unaprijeđenje mentalnog zdravlja osoba s iskustvom psihičkih poteškoća i članova njihovih obitelji kao i poboljšanja kvalitete življenja istih te uspostave mreže socijalne potpore.

Izvor: radio Glas MOSTARA

Insomnija


Insomnija ili nesanica je poteškoća uspavljivanja, održavanja spavanja, doživljaj loše kvalitete spavanja ili nedovoljnog spavanja, unatoč dobrim uvjetima za spavanje.
Insomnija može biti primarna (psihofiziološka, idiopatska, familijarna) tj. dugotrajna, uz manju ili nikakvu povezanost s organskim ili psihičkim promjenama, sekundarna zbog psihijatrijskih poremećaja, tjelesnih/neuroloških bolesti, liječenja te ovisnosti. Insomnija je čest simptom i u sklopu drugih poremećaja spavanja - sleep apneje, sindroma nemirnih nogu i poremećaja cirkadijarnog ritma.
Od nesanice češće pate žene i starije osobe, a procjenjuje se da oko 50% ljudi tijekom života ima insomniju koja se ne javlja svakodnevno, dok 10% populacije ima težu kroničnu insomniju.


Početna insomnija (poteškoće s usnivanjem) često je povezana uz emocionalni nemir (npr. fobije, depresija), bol, respiracijske smetnje, stimulirajuće lijekove, ustezanje sedativa, loše navike spavanja (npr. različit početak sna) i poremećaje sna (npr. sindrom nemirnih nogu, sleep apneja).
Kod ranog jutarnjeg buđenja, bolesnik koji je normalno zaspao, budi se nekoliko sati ranije nego inače i ne može ponovo zaspati ili ulazi u nemiran i nekvalitetan san. Taj oblik je čest kod osoba starije životne dobi te je ponekad povezan i s depresijom. Sklonost anksioznosti, samokažnjavanju i slično često su pojačani ujutro te mogu doprinijeti buđenju.
Poremećaj ritma spavanja obično je odraz poremećaja cirkadijanog ritma (npr. jet-leg poremećaj uslijed promjene vremenskih zona pri letu zrakoplovom) ili oštećenja hipotalamične regije diencefalona (npr. nakon teške ozljede glave ili encefalitisa). Sedativi i neregularan rad u noćnoj smjeni mogu uzrokovati takvu promjenu, isto kao i opstrukcijska sleep apneja.
Pojačana budnost (rebound fenomen) obično nastupi kad se bolesniku na redovitim visokim dozama hipnotika lijek ustegne.

Diferencijalna dijagnoza insomnije

1.    Sekundarna nesanica zbog:
o    psihijatrijskih poremećaja - manija, depresija, distimija, generalizirani anksiozni poremćaj, panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, razni oblici ovisnosti
o    tjelesno/neuroloških stanja - artritis i drugi kronični bolni sindromi, kongestivne srčane bolesti, cerebrovaskularne bolesti, plućne bolesti, renalne insuficijencije, Parkinsonova bolest, gastroezofagealni refluks, demencija i hipertiroidizam
o    primjene farmakoloških tvari - stimulatori SŽS-a, beta-blokatori, bronhodilatatori, kortikosteroidi, kofein, dekongestivi, stimulirajući antidepresivi, nikotin, tiroidni hormon
2.    Nesanica u sklopu drugih poremećaja spavanja:
o    sleep apneja
o    sindrom nemirnih nogu
o    poremećaj cirkadijarnog ritma
3.    Primarna nesanica (psihofiziološka, idiopatska, familijarna)

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, heteropodataka ("bedpartner"), specijaliziranih upitnika, dnevnika budnost-spavanje, aktigrafije i polisomnografije.

Liječenje

Liječenje ovisi o uzroku, a može biti nemedikamentno i medikamentno. Jednostavne nemedikamentne mjere često mogu poboljšati stanje, a ako one same ne daju rezultate treba ih kombinirati s medikamentnom terapijom.
Jednostavne mjere za poboljšanje spavanja:
•    Regularan san - Odlazak u krevet i buđenje uvijek u isto vrijeme, uključujući i vikend.
•    Radnje prije spavanja - Razne aktivnosti kao pranje zubi, navijanje budilice, mogu koristiti ulasku u san.
•    Uvjeti okoline - Spavaća soba treba biti tamna, tiha i svježa, treba se koristiti samo za spavanje i seksualne aktivnosti, ne za čitanje i konzumiranje hrane.
•    Jastuci - Jastuci između nogu ili ispod križa mogu biti ugodni. Za osobe s bolovima u kralježnici velik jastuk ispod nogu pomaže.
•    Stalna aktivnost - Fizička aktivnost je korisna za san, ali predvečer može utjecati na kardiovaskularni i živčani sustav i omesti spavanje.
•    Relaksacija - Stres i briga negativno utječu na san. Čitanje može pomoći, isto kao i mišićna relaksacija i vježbe disanja.
•    Izbjegavanje stimulansa i diuretika - Konzumiranje alkohola ili napitaka s kofeinom, pušenje i uzimanje diuretika treba izbjegavati pred odlazak u krevet.
Ukoliko primjena jednostavnih metoda ne urodi plodom, mogu se primjeniti složenije nemedikamentne metode kao što su kronoterapija i terapija svjetlom. Primjena psihoterapije nije se pokazala korisnom kod liječenja primarne insomnije.
Medikamentno liječenje obično uključuje primjenu hipnotika (benzodiazepini, zolpidem, zaleplon), naročito ako nespavanje utječe na bolesnikovu aktivnost i osjećaj zdravlja. Liječenje hipnoticima u pravilu ne smije biti duže od 2 tjedna zbog mogućeg razvoja tolerancije i ovisnosti.

Autor:    Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Izvor: www.psihonet.com