Statistička obrada podataka u SPSSu.

STATISTIČKA OBRADA PODATAKA U SPSSu

www.Statistika.co

email: info@statistika.co

Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar

AUDIO: Sandra Jovanović-Miljko

Mostar, 27. lipnja 2017. godine:Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame ovoga utorka bila je Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar. Centar je osnovan 2005. godine, a naša gošća je , uz ostalo, govorila koliko entuzijazma treba za stručno osposobljavanje i uključivanje osoba s posebnim potrebama u svakodnevni život, suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, radu Udruge In Spe, čiji je cilj osnutka zaštita i u unaprijeđenje mentalnog zdravlja osoba s iskustvom psihičkih poteškoća i članova njihovih obitelji kao i poboljšanja kvalitete življenja istih te uspostave mreže socijalne potpore.

Izvor: radio Glas MOSTARA

Hipersomnija


Hipersomnija označava patološki porast broja sati sna za više od 25 posto. Akutna hipersomnija, koja relativno kratko traje, može pratiti neke akutne sistemske bolesti, poput gripe, a mogu je uzrokovati i hipotireoza, hiperglikemija, hipoglikemija, anemija, uremija, hiperkapnija, hiperkalcemija, zatajenje jetre, epilepsija i multipla skleroza. Bolesnici sa sindromom sleep apneje često imaju kompenzacijsku dnevnu hipersomniju.

Kronična hipersomnija može biti posljedica ekspanzivnih lezija hipotalamusa ili gornjeg dijela moždanog debla, povišenog intrakranijskog tlaka, pretjerane uporabe ili zloporabe hipnotika ili nekih zabranjenih droga te nekih oblika encefalitisa, a može se javiti i kao simptom depresije.

Narkolepsija


Narkolepsija je rijedak sindrom hipersomnije s nenadanim gubitkom mišićnog tonusa (katapleksija), paralizom spavanja i hipnagognim halucinacijama. Oko 10 posto narkoleptika pokazuje kompletnu tetradu simptoma. Uzrok nije poznat, premda je većina testiranih bolesnika imala specifični HLA haplotip. Javlja se u 0,02 do 0,16 posto odraslih osoba, podjednako u oba spola, a u nekih bolesnika obiteljska anamneza je pozitivna.

Klinička slika


Simptomi obično počinju u pubertetu, općenito prije 30. godine života. Svi simptomi i znaci samo su pojačani normalni fenomeni. No ponekad simptomi mogu ugroziti osobu, jer često interferiraju s poslom i socijalnim odnosima te mogu znatno smanjiti kvalitetu života. Naime napadi spavanja javljaju se u bilo koje vrijeme, a mogu se pojaviti u 2 do 6 epizoda dnevno, u trajanju od 10 do 20 minuta. Želja za spavanjem, može se samo na kratko otkloniti, a bolesnik se iz narkolepsije može probuditi kao da se radilo o normalnom snu. Napadi spavanja češće se događaju u monotonim situacijama, kao i kod normalnog sna, ali se isto tako mogu dogoditi i u neželjenim situacijama, npr. vožnja automobila, za vrijeme objeda, spolnih odnosa. Bolesnik se može osjećati svježim nakon buđenja, ali isto tako može odmah ponovno zaspati. Cjelokupno vrijeme spavanja obično nije produženo bez obzira na česte epizode sna tijekom dana. REM spavanje nastupa gotovo trenutno. Ovaj oblik se razlikuje od normalnog sna, kod kojeg NREM spavanje traje oko 60 do 90 minuta, a prethodi REM spavanju. Spavanje tijekom noći može biti nekvalitetno i isprekidano, sa zastrašujućim snovima.

Uz napade spavanja u narkoleptičku tetradu ubrajamo i katapleksiju, paralizu spavanja i hipnagogne halucinacije.

Katapleksija je trenutna paraliza bez gubitka svijesti koja se javlja zajedno s naglom emcionalnom reakcijom, kao što je bijes, strah ili radost. Mišićna slabost može zahvatiti samo ekstremitete ili može uzrokovati pad. Napadi oponašaju gubitak tonusa mišića koji se javlja u REM spavanju. Javlja se u oko 70 posto oboljelih.

Paralizu spavanja čine povremene epizode u kojima se bolesnik za trenutak ne može pokrenuti, i to upravo kada zapada u san ili kod buđenja. Te epizode mogu biti povezane s osjećajem jakog straha. Javljaju se u 30 do 50 posto oboljelih.

Hipnagogna halucinacija je auditorni ili vizualni doživljaj ili halucinacija koji se može javiti na početku sna ili pri buđenju, a teško ih je razlučiti. Često se javlja kod male djece i povremeno kod odraslih osoba koji nemaju narkolepsiju ili drugi poremećaj sna. Ne postoje abnormalnosti u laboratorijskim testovima, jedino se na EEG-u tijekom napada javlja niskovoltažna brza aktivnost koja je tipična za REM fazu sna. Javlja se u 20 do 40 posto oboljelih.

Dijagnoza


Dijagnoza se utvrđuje na temelju anamneze i testa "multiple sleep latencije". Patognomonična je pojava inicijalnog REM-a, koji uslijedi unutar 15 minuta nakon početka spavanja (normalna REM latencija je oko 90 minuta). Počinjanje spavanja s REM-om, osim u ranoj dojenačkoj dobi ili kod selektivne REM deprivacije, uvijek je patološki znak. Ovaj znak presudan je za dijagnozu narkolepsije.

Liječenje


Za imperativno spavanje preko dana primjenjuju se deksamfetamin, metilfenidat, no obzirom da su ovi lijekovi podložni zloporabi od strane ovisnika, njihovo izdavanje je pod strogom kontrolom. Posljednjih godina dobri se rezultati postižu modafinilom, koji se jednostavnije dozira te ima manje nuspojava.

Kod katapleksije primjenjuju se triciklički antidepresivi, fluoksetin i gama-hidroksi-butirat. Triciklički antidepresivi prikladni su i za liječenje paralize spavanja i hipnagognih halucinacija, iako se u nekim izvješćima navodi da za ove poremećaje nije potrebno liječenje.

Autor:    Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Izvor: www.psihonet.com