Statistička obrada podataka u SPSSu.

STATISTIČKA OBRADA PODATAKA U SPSSu

www.Statistika.co

email: info@statistika.co

Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar

AUDIO: Sandra Jovanović-Miljko

Mostar, 27. lipnja 2017. godine:Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame ovoga utorka bila je Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar. Centar je osnovan 2005. godine, a naša gošća je , uz ostalo, govorila koliko entuzijazma treba za stručno osposobljavanje i uključivanje osoba s posebnim potrebama u svakodnevni život, suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, radu Udruge In Spe, čiji je cilj osnutka zaštita i u unaprijeđenje mentalnog zdravlja osoba s iskustvom psihičkih poteškoća i članova njihovih obitelji kao i poboljšanja kvalitete življenja istih te uspostave mreže socijalne potpore.

Izvor: radio Glas MOSTARA

Shizofrenija

Shizofrenija je razvojni duševni poremećaj koji je karakteriziran gubitkom veze sa stvarnošću, halucinacijama, krivim uvjerenjima, nenormalnim razmišljanjem, ograničenim spektrom emocija, smanjenom motivacijom, te poremećenim socijalnim i radnim funkcioniranjem.

 

Klinička slika

Početak bolesti može biti nagao ili postupan, a podložnost shizofreniji može se naslutiti u prethodnom ponašanju: čudnom, ekscentričnom ili izolaciji i povlačenju. Klinička slika razlikuje se prema tipu i jačini, no simptomi se mogu podijeliti općenito na pozitivne i negativne. Pozitivni simptomi se očituju pojačanjem i poremećajem normalnih funkcija, dok se negativni simptomi očituju smanjenjem ili gubitkom normalnih funkcija. Glavni simptomi shizofrenije su umišljanje pacijenata da netko utječe i kontrolira njihovo ponašanje, da im netko čita misli, ili ih nameće ili oduzima, te da ih netko progoni. Također se javljaju ideje progonjenja, ideje odnosa, precijenjene ideje i preokupacije po pitanju higijene, zdravlja itd., uz to ideje veličine, religijske ideje, tjelesne i nihilističke ideje. Prisutne su također i slušne halucinacije, pacijenti čuju glasove koji im nešto govore ili međusobno razgovaraju, poremećaji mišljenja, reakcija, ponašanja. Kao dodatni simptomi mogu se javiti siromaštvo u govoru, ritualno i ponavljajuće ponašanje, abnormalna psihomotorika, depersonalizacija, derealizacija.

Podjela

Shizofrenije se mogu podijeliti po tipu kao paranoidna, dezorganizirana, te katatona.
• Paranoidnu shizofreniju karakteriziraju stalna umišljanja i ideje progona, veličine ili ljubomore. Uz to su prisutne halucinacije, a ovaj tip javlja se obično kasnije, u tridesetim godinama.
• Dezorganizirana shizofrenija obilježena je disociranim mišljenjem, grimasiranjem, smijuljenjem, te drugim manifestacijama neadekvatnog ponašanja i raspoloženja, a halucinacije i sumanutost javljaju se tek povremeno. Ovaj oblik javlja se obično u dvadesetim godinama, i ponašanje tih pacijenata je izrazito upadljivo za okolinu.
• U katatonoj shizofreniji prvenstveni su ekstremni tjelesni poremećaji, u smislu ili potpune nepokretnosti i nemogućnosti komuniciranja s pacijentom ili pretjerana motorička aktivnost, koja ugrožava i pacijenta i okolinu.
Prema razvoju i tijeku, shizofrenija je kronična duševna bolest, a nakon svakog akutnog pogoršanja i izbijanja bolesti, ostaju oštećenja u osobnosti pacijenta- poremećaj mišljenja i ponašanja.

Dijagnoza

Dijagnoza se utvrđuje na temelju procjene kliničke slike, tijeka simptoma i znakova. Važne su i informacije od obitelji, prijatelja, okoline. Kliničkim pregledom i anamnezom (uzimanjem podataka) treba isključiti psihoze uslijed tjelesnih poremećaja ili uzimanja droge, te primarne poremećaje raspoloženja s karakteristikama psihoze. Laboratorijskim pretragama potrebno je isključiti endokrinološke ili neurološke poremećaje koji se mogu manifestirati simptomima sličnim psihozi.

Prognoza

Prognoza je usko povezana s redovnim uzimanjem terapije. Ukupno, trećina pacijenata postiže trajno i značajno poboljšanje, trećini pacijenata se stanje poboljša, ali imaju ponavljajuće epizode s posljedičnim oštećenjima, a trećina pacijenata je trajno oštećena i onesposobljena. Dobra prognoza je u slučajevima dobrog funkcioniranja prije bolesti, kasna pojava bolesti, nagla pojava bolesti, u obiteljskoj anamnezi samo poremećaji raspoloženja, mala oštećenja osobnosti.

Liječenje

U liječenju je važno vrijeme koje je prošlo od pojave simptoma do početka uzimanja terapije, jer utječe na brzinu odgovora na terapiju, kvalitetu reagiranja na terapiju, te jačinu negativnih simptoma, a time i na prognozu. Za liječenje se koriste antipsihotici, psihoterapija, te psihosocijalna i profesionalna rehabilitacija.

 

( nepoznat/i autor/i - djelomično prerađeni tekst/ovi iz naše arhive interesantnih tekstova sa web_a )