Statistička obrada podataka u SPSSu.

STATISTIČKA OBRADA PODATAKA U SPSSu

www.Statistika.co

email: info@statistika.co

Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar

AUDIO: Sandra Jovanović-Miljko

Mostar, 27. lipnja 2017. godine:Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame ovoga utorka bila je Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar. Centar je osnovan 2005. godine, a naša gošća je , uz ostalo, govorila koliko entuzijazma treba za stručno osposobljavanje i uključivanje osoba s posebnim potrebama u svakodnevni život, suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, radu Udruge In Spe, čiji je cilj osnutka zaštita i u unaprijeđenje mentalnog zdravlja osoba s iskustvom psihičkih poteškoća i članova njihovih obitelji kao i poboljšanja kvalitete življenja istih te uspostave mreže socijalne potpore.

Izvor: radio Glas MOSTARA

Dijagnoza i tijek shizofrenije

Dijagnozu shizofrenije postavljaju psihijatri. Dijagnoza se temelji na ciljanom i strukturiranom psihijatrijskom razgovoru s bolesnikom i članovima njegove obitelji. Do danas nema nikakvih specifičnih laboratorijskih dijagnostičkih testova za shizofreniju, tj. shizofrenija se ne može dijagnosticirati nikakvim snimanjem strukture ili funkcije mozga kao ni pretragama moždane tekućine, krvi, urina i slično.

Dijagnostički kriteriji za shizofreniju (MKB-10)

 

a) nametanje ili oduzimanje misli, jeka ili emitiranje misli

 

b) sumanutost kontrole, utjecaja ili pasivnosti koja se jasno odnosi na:
• tijelo ili pokrete tijela
• specifične misli, akcije ili senzacije
• sumanute percepcije
c) halucinatorni glasovi koji:
• komentiraju bolesnikovo ponašanje
• razgovaraju međusobno o bolesniku
• razni oblici halucinatornih glasova koji dolaze iz nekog dijela tijela
d) trajne bizarne sumanutosti koje su nemoguće ili nesukladne bolesnikovoj kulturi i intelektu:
• nemoguć politički, znanstveni ili religiozni identitet
• nadljudske sposobnosti i moći, npr. kontrola vremena
• komunikacija sa vanzemaljcima i sl.
e) perzistentne halucinacije bilo kojeg modaliteta kada su praćene prolaznim sumanutostima bez emocionalnog sadržaja, ili perzistentne precijenjene ideje, ili kada su halucinacije trajno prisutne tjednima ili mjesecima
f) disocirano mišljenje, irelevantan i dezorganizirani govor, neologizmi (sklapanje novih riječi bez značenja)
g) katatono ponašanje - izrazita zakočenost tijela i održavanje neprirodnog položaja ili izrazita uzbuđenost
h) negativni simptomi u vidu apatije, siromaštva govora, zaravnjenog afekta ili neadekvatnog emocionalnog odgovora koji obično dovode do socijalnog udaljavanja i pada socijalnog funkcioniranja
i) značajna i trajna promjena ponašanja u smislu gubitka interesa, besciljnosti, zaokupljenost sobom i socijalnog udaljavanja
Za dijagnozu bolesti je potreban minimalno jedan simptom pod a) do d) ili najmanje dva simptoma pod e) do i), te moraju biti prisutni dovoljno dugo, tj. minimalno 1 mjesec.

Kakav je tijek bolesti i koliko bolest traje?

Izraženost simptoma shizofrenije može varirati od osobe do osobe. Također, kod iste se osobe u različitim fazama bolesti mogu javljati simptomi različitog intenziteta i težine. Neki bolesnici mogu voditi aktivan i zadovoljavajući život dok je kod drugih nemoguće postići zadovoljavajuću kontrolu simptoma pa ovise o tuđoj skrbi i pomoći.
Bolest se javlja u epizodama, iako rijetko može imati i kontinuiran tijek. Epizoda bolesti sastoji se od akutne faze kada su simptomi najizraženiji, nakon čega slijedi faza stabilizacije.
Nakon akutne faze bolesti mogući su sljedeći ishodi:
• oporavak do potpunog zdravlja kao prije pojave bolesti (20%)
• između dviju epizoda postoje blago ili umjereno izraženi neki od simptoma iz akutne faze bolesti (70%)
• progredirajuće pogoršanje bez povrata zdravlja prije bolesti, tako da bolesnik postaje nesposoban za samostalni život i treba pomoć druge osobe (10%)
Moguće je da bolesnici uz uzimanje lijekova i uključivanjem u psihoterapijske i socioterapijske postupke, i uz održane simptome (halucinacije, sumanutosti), razviju dobar uvid i kritičnost prema svojoj bolesti, pa mogu zadovoljavajuće funkcionirati u svim aspektima svog života.
Između epizoda bolesti, bolesnici mogu voditi normalan život.
Vrijeme između pojedinih faza poremećaja razlikuje se od bolesnika do bolesnika, a može se kretati između nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
Shizofrenija je u većine bolesnika dugotrajna kronična bolest kao što je to šećerna bolest ili povišen krvni tlak. Većina će shizofrenih bolesnika vjerojatno znatan dio života morati uzimati lijekove i bit će im potrebna dodatna skrb.
Mnogi bolesnici će uz redovito uzimanje lijekova živjeti ispunjeno i produktivno.

( nepoznat/i autor/i - www.plivazdravlje.hr )