Statistička obrada podataka u SPSSu.

STATISTIČKA OBRADA PODATAKA U SPSSu

www.Statistika.co

email: info@statistika.co

Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar

AUDIO: Sandra Jovanović-Miljko

Mostar, 27. lipnja 2017. godine:Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame ovoga utorka bila je Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar. Centar je osnovan 2005. godine, a naša gošća je , uz ostalo, govorila koliko entuzijazma treba za stručno osposobljavanje i uključivanje osoba s posebnim potrebama u svakodnevni život, suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, radu Udruge In Spe, čiji je cilj osnutka zaštita i u unaprijeđenje mentalnog zdravlja osoba s iskustvom psihičkih poteškoća i članova njihovih obitelji kao i poboljšanja kvalitete življenja istih te uspostave mreže socijalne potpore.

Izvor: radio Glas MOSTARA

Kratki psihotični poremećaj

Kratki psihotični poremećaj (KPP) je nova dijagnostička kategorija, javlja se u DSM-IV (šifra F23.8x) i vrlo vjerojatno se više u takvom obliku neće pojavljivati u slijedećim revizijama te klasifikacije. Evo zašto: I sama definicija tog poremećaja i klasteri simptoma pa i ostale odrednice nemaju patognomoničnosti niti specifičnosti psihopatologije, a isto tako ni specifične etiologije ni patologije ni patofiziologija, a u svezi s tim ni tipične terapije.
S kliničkog stanovišta može se reći, da se radi o vrlo vjerojatno heterogenoj skupini različitih psihotičnim stanja, koje se ne mogu svrstati u specifične poznate psihoze utemeljeno klasificirane na osnovu specifične kliničke slike i patognomoničnih simptoma ili skupine simptoma, ali i na osnovu specifičnih kriterija isključivanja (na primjer dokazani organitet isključuje shizofreniju).

DSM-IV navodi slijedeće dijagnostičke kriterije za taj poremećaj:

•    Prisutnost jednog ili više od slijedećih simptoma:
o    sumanutost
o    halucinacije
o    smeteni govor
o    smeteno ili katatono ponašanje
•    Trajanje epizode je od 1 dan do mjesec dana.
•    Ne zadovoljava kriterije poremećaja raspoloženja s psihotičnim obilježjima, shizoafektivne psihoze ni shizofrenije, niti je u svezi s djelovanjem psihoaktivnih tvari.
Razlikuju dva podtipa: u svezi sa stresom i bez veze sa stresom.
Ovu dijagnostičku kategoriju smatramo nužnim zlom, koje bi pomoglo u svrstavanju dovoljno nepoznatih psihotičnih stanja. I MKB-10 ima dijagnostičku kategoriju akutni i prolazni psihotični poremećaji (F23), što je izvjesni ekvivalent kratkom psihotičnom poremećaju, s tim da autori te klasifikacije eksplicitno navode da se radi o psihotičnim stanjima za koje se "još ne raspolaže sistematiziranim kliničkim informacijama", a "ograničene informacije i kliničko iskustvo na koje se stoga mora oslanjati ne pruža osnovu za jasno definiranje i međusobno razgraničavanja".
Smatramo, da bi bilo bolje ostaviti zajedničku kategoriju nespecificirane psihoze, jer samo kriterij trajanja psihoze nije dovoljan, da bi se navedeni "kratki" psihotični poremećaji trebali izdvajati iz već ranije postojeće kategorije nespecificiranih psihoza. U svezi s tim, opravdano je smatrati, da ovaj poremećaj u sadašnjoj formi neće postojati u slijedećim revizijama ni MKB-10 ni DSM-IV.

Autor:
Autor: Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med., Psihijatrijska bolnica Vrapče, Zagreb, Bolnička cesta 32
Izvor:  www.psihonet.com