Statistička obrada podataka u SPSSu.

STATISTIČKA OBRADA PODATAKA U SPSSu

www.Statistika.co

email: info@statistika.co

Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar

AUDIO: Sandra Jovanović-Miljko

Mostar, 27. lipnja 2017. godine:Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame ovoga utorka bila je Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar. Centar je osnovan 2005. godine, a naša gošća je , uz ostalo, govorila koliko entuzijazma treba za stručno osposobljavanje i uključivanje osoba s posebnim potrebama u svakodnevni život, suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, radu Udruge In Spe, čiji je cilj osnutka zaštita i u unaprijeđenje mentalnog zdravlja osoba s iskustvom psihičkih poteškoća i članova njihovih obitelji kao i poboljšanja kvalitete življenja istih te uspostave mreže socijalne potpore.

Izvor: radio Glas MOSTARA

Smanjite stres, SPASITE SRCE

Godišnje 17 miliona ljudi širom svijeta umire od srčanog udara. Od toga ih je čak 80 posto iz srednje i slabo razvijenih zemalja, poput naše.

Prazan džep i napeti odnosi na poslu veliki su krivci stresa koji po srcu najčešće udara u ponedjeljak, na početku radnog dana

Ako sami zarađujete za život, dobrodošli u klub onih koji mrze ponedjeljak. Oko 80 posto zaposlenih, pokazuju istraživanja, živi u stresu koji je najpogubniji na početku radne sedmice. Najveći broj srčanih udara, često sa smrtnim ishodom, događa se u ponedjeljak ujutro. Otkrilo je to istraživanje znanstvenika s Medicinskog fakulteta Tokiju, objavljeno u Američkom almanahu za hipertenziju. U odnosu na druge dane, ponedjeljak je gotovo 20 posto srčanih udara više. Posebno su ugrožene osobe s visokim krvnim tlakom, koji uobičajeno skače nebu pod oblake kad nedjeljno opuštanje zamijeni radna napetost. A sa srčanim udarom nema šale. Sve više studija govori da nije rezerviran za bogata društva, ne napada uglavnom muškarce i starije od 55 godina.
Prema svjetskim statistikama, od 17 miliona ljudi koliko ih godišnje izgubi život zbog infarkta čak njih 80 posto je iz srednje i slabije razvijenih zemalja, pa znači da smo i mi u tom košu! To je toliko ozbiljan zdravstveni i financijski problem da Janet Voute, direktorica Svjetske federacije za srce, zatražila od Ujedinjenih Naroda da o tome raspravljaju na svom prvom septembarskom zasjedanju. Naime, prave preventivne mjere, tvrde stručnjaci Svjetske fedracije za srce, mogu smnjiti smrtnost i invalidnost kod srčanog udara za 50 posto.

Izbačeni iz ravnoteže

Bolje je spriječiti nego liječiti, izreka je koja ponajbolje odgovara srčanom udaru. To je moguće kad djelujemo na izazivače udara, a među najčešćim i najpoznatijim je stres.Uzrokuje ga svaka promjena u okolišu ili tijelu koja izaziva naš odgovor. Stres ne napada uvijek kad smo izbačeni iz mirovanja, tj. ravnoteže. Velike vrućine ili hladnoća, loše društvo i vijesti, manjak na tekućem računu, kvar automobila samo su neki od vanjskih izazivača stresa. Putovanje na posao, tvrde stručnjaci s International Stress Managment Association, može biti izuzetno stresno. Uspoređivnjem broja otkucaja srca i visine krvnog tlaka pilota, policajaca te muškaraca i žena koji svakodnevno putuju na posao, otkrili su da su ovi zadnji u lošijoj poziciji. Imali su značajno višu razinu stresa nego piloti i polocajci u ekstremnim situacijama. I broj skretanja u drugu ulicu, kad automobilom idemo naposao povećava stres, pokazuje istraživanje Jerryja Deffenbachera s University of Colorado. Kad konačno stignemo na radno mjesto, čekaju nas novi izazivači stresa: kratki rokovi, nemogući zadaci, zahtjevni šef, neugodne kolege, slaba plata. Iako ti stresovi ne štede muškarce, u našoj zemlji jače pogađaju žene. Najnoviji podaci Državnog iZavoda za zapošljavanje, pokazuju da za isti posao naše žene imaju obično oko 20-tak posto manju platu nego muškarci. Budući da su istraživači Karolinska instituta u Stokholmu otkrili da promjene u financijskoj situaciji i slaba plata ženama utrostručuju rizik od srčanog udara, možda se ( i ) u tome krije objašnjenje zašto srčani udar više ne štedi naše žene prije menopauze?

Na muškarce pogubnije djeluje konflikt na poslu.

Studija objavljena prošle godine u Epidemiology and Community Health, provedena na 3500 odraslih osoba, pokazuje da nesporazumi i svađe na poslu, tokom godine dana, u 80 posto slučajeva povećavaju rizik od srčanog udara kod muškaraca.

Posao povisuje tlak

Nezadovoljstvo ili nesigurnost pouzdano vode stresu. Psihički stres je značajan rizik za srčano-žilne bolesti, tvrdi studija objavljena 2004. godine u European Heart Journal. Studija se temelji na Malmo projektu u kojem je tokom 21 godine sudjelovalo više od 13.000 odraslih muškaraca i žena. Oni su kroz pet godina morali prijaviti istraživačima jesu li bili u stresu, posebno u kroničnom. Oni s kroničnim stresom imali su 14 posto veći rizik od srčano-žilnih bolesti i srčanog udara nego osobe koje nisu u stresu. Muškarci koje je mučio kronični stres imali su dvaput veći rizik umiranja od srčanog udara od njihovih vršnjaka koji nisu bili u kroničnom stresu.

Pitanje je što se događa kad je sam posao stresan? U zabludi ste ako mislite da je samo menadžerski posao takav, jer sa stresom se svakodnevno nose svi oni čiju uspješnost i kvalitet rada ocjenjuju drugi. Liječnici bolnice Mount Sinai iz New Yorka ustanovili su da se muškarcima koji dugotrajno obavljaju stresne poslove povisuje gornji ( sistolički ) krvni tlak za 6 do 8 stepeni. Ko još ne zna da visoki krvni tlak povećava rizik od bolesti srca i srčanog udara?

Stres van kontrole

Zašto posljedice stresa mogu biti tako pogubne? Jednostavno rečeno, zbog biohemijskih promjena koje stres uzrokuje u našem organizmu. Naime, uvijek kad osjećamo da smo napadnuti u našem se organizmu povećava izlučivanje hormona nadbubrežne žlijezde.

U prvoj, odnosno fazi uzbune pojačano se izlučuje adrenalin. To hormonsko pojačanje uzrokuje pojačan rad srca, pa osjećamo da nam srce lupa kao ludo. Istodobno više krvi stiže u mozak i mišiće i povećava se broj udisaja, kako bi se tjelesni organi opskrbili sa što više hranjivih tvari i kisika neophodnih za brzu tjelesnu akciju. Jače se znojimo, čime se ubrzano rješavamo otpadnih i štetnih tvari, a povećava se nam se količina šećera u krvi. Istodobno naš organizam izlučuje manje probavnih enzima i probavni organi sporije rade, pa mnogi zbog stresa satima sjede na WC-u.

U drugoj, odnosno fazi otpora na stres pojačano se izlučuje kortizol. Taj hormon sudjeluje u razgradnji bjelančevina i njihovom pretvaranju u energiju, potrebnu za učinkovit odgovor organizma. U isto vrijeme usporava se izlučivanje natrija iz našeg tijela pa imamo visok krvni tlak.Takav osigurava akciju organizma.

U posljednjoj, trećoj fazi koju zovemo iscrpljivanje ili faza umora, smanjuju se kolićine kalija u organizmu i šećera u krvi, pa stanice ne mogu normalno funkcionisati ? čak može doći do njihovog odumiranja.

To su razlozi zašto stres koji se oteo kontroli povisuje krvni tlak i šećer u krvi, dok kronični stres vodi nizu ozbiljnih bolesti, nerijetko bolestima srca i krvnih žila te srčanom udaru.

Naučite si pomoći

Ne možemo se ponašati kao da ne postoji, jer stres je sastvani dio našeg života. Ne možemo ga se riješiti, ali možemo ga držati pod kontrolom. Naučite kako.

1. Ne čekajte vikend, već svakoga dana odvojite pola sata vremena za sebe. Zaboravite na radne i obiteljske obaveze, isključite se i bez grižnje savjesti bavite se samo onim što volite.
2. Ne gledajte televiziju kasno u noć kako bi Vam oči savladao san. Odredite vrijeme za odlazak na počinak i pridržavajte ga se iz večeri u večer.
3. Pola sata prije odlaska na spavanje priuštite sebi toplu kupku, a toplo mlijeko ili topli čaj od kamilice popijte u krevetu.
4. Ujutro ne iskačite iz kreveta već budilicu navijte pet minuta ranije nego što treba kako biste se u miru razbudili.
5. Na posao krenite 15-ak minuta ranije pa se nećete živcirati na savkom semaforu na kojem je upaljeno crveno svjetlo.
6. Dan započnite svježe iscijeđenim sokom naranče ili druge voćke bogate C vitaminom.
7. Izbacite crnu kafu ili popijte samo jedno šoljicu dnevno, najbolje iza prvog obroka.
8. Izbjegavajte žestoka alkoholna pića, a čašu vina dopustite si samo uz obrok.
9. Ako ne možete promjeniti mjesto rada nastojte dio puta na posao i s posla kući prehodati.
10. Ne možete li promijeniti posao i radnu atmosferu, 30 minuta radne pauze obavezno iskoristite za opuštanje.

izvor: portal zdravlje