Statistička obrada podataka u SPSSu.

STATISTIČKA OBRADA PODATAKA U SPSSu

www.Statistika.co

email: info@statistika.co

Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar

AUDIO: Sandra Jovanović-Miljko

Mostar, 27. lipnja 2017. godine:Gošća Jutarnjeg programa Mostarske panorame ovoga utorka bila je Sandra Jovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar. Centar je osnovan 2005. godine, a naša gošća je , uz ostalo, govorila koliko entuzijazma treba za stručno osposobljavanje i uključivanje osoba s posebnim potrebama u svakodnevni život, suradnji sa Sveučilištem u Mostaru, radu Udruge In Spe, čiji je cilj osnutka zaštita i u unaprijeđenje mentalnog zdravlja osoba s iskustvom psihičkih poteškoća i članova njihovih obitelji kao i poboljšanja kvalitete življenja istih te uspostave mreže socijalne potpore.

Izvor: radio Glas MOSTARA

Kako male stvari postaju veliki problemi?


I što možemo učiniti da ih na vrijeme smanjimo, tj. da ih održimo malima? Nije lako, ali borba protiv stresa i osjećaja kako ti cijeli svijet sjedi na leđima apsolutno je nužna želimo li zadržati elan, ali i psihičku i fizičku stabilnost.

Za neke ljude, svaki novi dan novi je pritisak za živce, novi test izdržljivosti i nova hrpetina izazova. Pogledajte samo s čime se sve suočavate – tvrdoglave kolege na poslu i još tvrdoglaviji šefovi, naporni trgovci i suradnici, svađe kod kuće i natezanja s obitelji, pa još i loše vijesti na televiziji... Svi ti dnevni pritisci, koje volimo nazivati sitnima, mogu se činiti trivijalnima i beznačajnima, posebno u usporedbi s ozbiljnim životnim traumama i velikim problemima, kakve su nečija operacija srca ili smrt u obitelji.

 

No kada se jednom povuče crta jasno je da su upravo te male stvari glavni izvor stresa u našim životima. Dnevne frustracije, iako se u početku mogu činiti malima, poput grude spuštene sa snježne planine vrlo brzo i vrlo ''učinkovito'' mogu prerasti u pravu planinu. A onda ste nadrapali.

Većina nas svoj posao optužuje za glavni izvor stresa. Ali istraživanja pokazuju da pritisci na poslu ipak nisu krivi za sve, štoviše, čak i ne snose najveći dio krivnje. Nedavna studija provedena nad 1500 ljudi pratila je njihove razine stresa kroz osam dana, a rezultirala je podacima koji govore kako su najveći izvor stresa zapravo svađe s partnerima i bliskim osobama.

Da to nije ništa čudno potvrđuje David M. Almeida sa sveučilišta u Pennsylvanniji. ''Ljudi koji su sastavni i važan dio našeg života znače nam puno više od bilo čega na poslu'', objašnjava, dodavši kako nam zbog toga nije tako lako prijeći preko svađa s ljubavnicima, bračnim supružnicima, roditeljima, djecom, rodbinom ili prijateljima, kao što nam to može biti lako u uredu, trgovini ili prilikom prepucavanja u automobilskim kolonama.

I muškarci i žene slažu se da tenzije na osobnoj razini predstavljaju najčešći i najsnažniji izvor stresa, ali razlikuju se po tome što ističu kao svoju drugu najveću frustraciju. Za muškarce, škola i posao predstavljaju najveći izvor problema, uslijed silnih borbi za priznanje, unapređenje ili jurnjave za rokovima. Za žene, to su problematični odnosi s rodbinom ili bliskim prijateljima.

Ljudi su prije svega bića od navika. Bilo kakvo ometanje naših dnevnih rutina postaje vodećim izvorom dnevnog stresa. Financijske brige, fizička opasnost i zdravstveni problemi također su veliki izvori stresa, ali su manje učestali.

Stres može dovesti do kardiovaskularnih bolesti, oslabiti imunološki sustav pa možda čak i ubrzati proces starenja. Također utječe na dnevno raspoloženje. Sve u svemu, kada stresa nema (ili je barem smanjen), ljudi ne samo da su bolje raspoloženi, već bolje rade i jednostavno se fizički osjećaju bolje.

Pri tome, stariji su ljudi manje podložni stresu od mlađih. Nije posve jasno zašto je tako, ali pretpostavlja se da kada jednom djeca odrastu, a posla više nema, osobe u mirovinu jednostavno žive smirenije i opuštenije, tj. otklanjaju se učestali izvori stresa. Mladi ljudi ne samo da žive s većom količinom stresa, već se i teže nose sa samim stresom.

Isto tako, važno je imati na umu da stres nije uvijek negativan. Ako se zbog nekih problema ne bi živcirali, nikada ne bi osjetili potrebu za njihovim rješavanjem. Jednostavno se trebamo naučiti reagirati na stres, kako ne bi škodio našem zdravlju. A ljudi na probleme reagiraju na dva načina – usredotoče se na to kako se osjećaju i pokušavaju naći rješenje, ili shvate da rješenja nema pa se pokušavaju nositi s takvom situacijom.

Jednostavno se usredotočiti na osjećaje nije dovoljno. Ali je jako važno prepoznati izvor stresa – morate znati što podiže vaš krvni tlak prije nego krenete u akciju njegova smanjenja.

 

 

Izvor: www.trigon.hr