Fobija
Što su Fobije?
Fobična reakcija je automatska, sve prožimajuća. Osoba je ne može kontrolirati, i praktički je sva obuzeta imaginacijom prijetnje i opasnosti.
"Srce mi lupa tako jako da imam osjećaj kao da ce puknuti ili iskočiti iz grudi. Grlo mi se steglo da jedva dišem. čini mi se da ću se ugušiti. Ruke mi se preznojavaju. Imam osjećaj kao da ću se onesvijestiti pa se moram pridržavati za zid ili namještaj da ne padnem. Čini mi se da ću umrijeti od straha. Da mi je pobjeći, a ne znam kuda bih."
Ovo su riječi osobe koja pati od fobije. To je autentični opis onoga što ona osjeća kad se susretne s objektom ili situacijom koje se plaši. A to mogu biti sasvim obične situacije i objekti: vožnja avionom, susret s golubom, izlazak na večeru u neki restoran, ispit, itd. Fobija je, dakle, psihološka i tjelesna reakcija straha na objekte ili situacije koje su relativno bezopasne.
Simptomi fobičnog poremećaja uključuju sljedeće:
- Žrtva iznenada osjeti iracionalni i trajni strah, paniku, užas kad se nađe u stanovitoj situaciji koja inače nije ugrožavajuća.
- Fobična osoba je inače svjesna da njezin strah prelazi granice normalnoga i da nema stvarne opasnosti.
- Fobična reakcija je automatska, sveprožimajuća. Osoba je ne može kontrolirati, i praktički je sva obuzeta imaginacijom prijetnje i opasnosti.
- Fobična osoba pokazuje sve tjelesne reakcije koje su prisutne u velikom strahu: ubrzan rad srca, osjećaj nedostatka zraka, površno disanje, drhtanje, i jaku želju da pobjegne iz fobične situacije.
- Fobična osoba izbjegava objekte i situacije kojih se plaši i skreće s normalnog ili uobičajenog puta kako bi ih izbjegla.
Kada ova izbjegavanja uzrokuju veliku nevolju (distres) ili su u opreci s izvršavanjem obiteljskih,radnih i društvenih obveza, fobična osoba se obraća psihologu za pomoć.
Fobija je česti oblik anksioznog poremećaja. Zahvaća ljude svih dobi, svih socijalnih staleža, i bogate i siromašne, na svim geografskim širinama. Prema američkom Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje između 5 i 12 % Amerikanaca pati od neke fobije, a slično je i u zapadnoj Europi. Češće pogađa žene. Vrlo često otežava svakodnevno funkcioniranje u obitelji, na poslu, u društvenom životu, a u ekstremnim slučajevima može dovesti i do potpune nesposobnosti.
Liječenje fobija
Kad je liječenje prikladno, u goleme većine fobičnih osoba dolazi do značajnijeg poboljšanja ili pak do potpunog nestanka simptoma. Dugotrajna praćenja pacijenata pokazuju kako su oni nakon uspješnog liječenja godinama slobodni od simptoma, ako ne i cijeli život. Od iznimne je važnosti započeti čim prije s liječenjem kako bi se spriječile komplikacije fobičnih poremećaja i oblikovao fobičnokontrafobični stil života. Mnoge jednostavne i socijalne fobije mogu riješiti i liječnici opće prakse ako ih prepoznaju na vrijeme, ali bolje je potražiti mišljenje psihologa.
Prema mišljenju mnogih psihijatara/psihologa najbolje i najdugotrajnije rezultate pokazuju bihejvioralne metode liječenja (terapija promjenom ponašanja) koje se sastoje u sučeljavanju pacijenta s objektima i situacijama kojih se plaši. Vidi: Bihevioralne i kognitivne terapije (BKT).
- Sistemska desenzitizacija jest terapija postupnog izlaganja pacijenta situacijama kojih se plaši. Pristupom korak po korak pacijenta se prvo uči da se relaksira i kontrolira tjelesne reakcije straha, a potom on zamišlja situacije kojih se plaši. Na kraju pacijent se sučeljava s realnim situacijama kojih se plašio, prvo s onima koje su izazivale manje reakcije straha.
- Metoda preplavljivanja strahom sastoji se u direktnom i neposrednom izlaganju situacijama kojih se pacijent najviše plaši. U načelu pacijent ostaje u fobičnoj situaciji dok ne dođe do značajnog smanjenja reakcije straha. Obično to traje oko dva sata po terapijskoj seansi.
- Kognitivna bihejvioralna terapije (BKT) dodaje kognitivnu (spoznajnu) komponentu tradicionalnim bihejvioralnim tehnikama. Sastoji se u preoblikovanju pogresnog i katastrofičnog obrasca mišljenja koji je prisutan u fobičnih osoba. Posebice je korisna u liječenju agorafobije i socijalnih fobija.
U mnogih pacijenata dovoljna je samo bihevioralna i kognitivna psihoterapija (BKT).
Antidepresivi i anksiolitici (benzodiazepini) mogu znatno smanjiti stupanj tjeskobe i paničnog straha omogućujući tako fobičnim osobama da se lakše sučele sa situacijama kojih se plaše i prevladaju svoj strah. Antidepresivi imaju dobar antipanični učinak, dok benzodiazepini otklanjaju anticipatornu anksioznost (tjeskoba koja se javlja kada se anticipira fobična situacija).
Psihoedukacija je od goleme vrijednosti u liječenju fobičnih poremećaja. Kada pacijent zna točnu dijagnozu, ima ispravnu predodžbu o nastanku svojih problema i uvjerenje u mogućnost uspješnog liječenja, njegova suradnja i ustrajnost u liječenju se povećavaju, a time i vjerojatnost uspješnog liječenja.
Neke od fobija:
Ablutofobija - strah od pranja i kupanja
Agateofobija - strah od ludila
AGORAFOBIJA - strah od otvorenog prostora i javnih mjesta
Akrofobija - strah od visina
Akustikofobija - strah od buke
Algofobija - strah od boli
Aliumfobija - strah od češnjaka
Ambulofobija - strah od hodanja
Amnezifobija - strah od amnezije
Androfobija - strah od muškaraca
Antrofobija - strah od ljudi
Arahnofobija - strah od pauka
Aritmofobija - strah od brojeva
Asimetrifobija - strah od asimetričnih stvari
Aurofobija - strah od zlata
AVIOFOBIJA - strah od letenja
Autofobija - strah od samoga sebe
Bacilofobija - strah od mikroba
Bakteriofobija - strah od bakterija
Bibliofobija - strah od knjiga
Botanofobija - strah od biljaka
Brontofobija - strah od munja i grmljavine
Cyberfobija - strah od računala
Deipnofobija - strah od jedenja
Dendrofobija - strah od drveća
Dentofobija - strah od zubara
Dorafobija - strah od krzna i kože životinja
Dromofobija - strah od prelaska preko ulice
Ekofobija - strah od doma
Elektrofobija - strah od električne energije
Ergofobija - strah od posla
Fobofobija - strah od straha
Fonofobija - strah od vlastitog glasa
Frigofobija - strah od hladnoće
Gamofobija - strah od braka
Geliofobija - strah od smijeha
Genofobija - strah od sexa
Glosofobija - strah od obraćanja javnosti
Hedonofobija - strah od osjećaja ugode
Heliofobija - strah od sunca
Hemofobija - strah od krvi
Homofobija - strah od homoseksualnosti
Hidrofobija - strah od vode
Hippopotomonstrosesquippedaliofobija (?!?) - strah od dugih riječi
Ideofobija - strah od ideja
Ihitofobija - strah od riba
Kakofobija - strah od ružnoće
Kaliginefobija - strah od lijepih žena
Katoptrofobija - strah od zrcala
Kleptofobija - strah od krađe
Koitofobija - strah od spolnog odnosa
Koprofobija - strah od izmeta
Korofobija - strah od plesanja
Kromofobija - strah od boja
Kronofobija - strah od vremena
Ksenofobija - strah od stranaca
Logofobija - strah od riječi
Megalofobija - strah od velikih stvari
Menofobija - strah od menstruacije
Misofobija - strah od prljavštine (stalno pranje ruku)
Monofobija - strah od samoće
Nekrofobija - strah od smrti
Oktofobija - strah od broja osam
Onomatofobija - strah da ćete čuti određenu riječ
Ornitofobija - strah od ptica
Panofobija - strah od svega
Papafobija - strah od pape
Patofobija - strah od bolesti
Pedofobija - strah od djece
Penterafobija - strah od punice
Plutofobija - strah od bogatstva
Pogofobija - strah od brada
Proktofobija - strah od anusa
Radiofobija - strah od radijacije
Seksofobija - strah od osoba suprotnog spola
Skotofobija - strah od mraka
Tafefobija - strah od toga da budeš pokopan živ
Teofobija - strah od bogova ili religije
Testofobija - strah od testiranja
Trihofobija - strah od kose
Tropofobija - strah od promjena
Vestifobija - strah od odjeće
Zoofobija - strah od životinja
( nepoznat/i autor/i - djelomično prerađeni tekst/ovi iz naše arhive interesantnih tekstova sa web_a )
OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email:
