Kratki psihotični poremećaj
Kratki psihotični poremećaj (KPP) je nova dijagnostička kategorija, javlja se u DSM-IV (šifra F23.8x) i vrlo vjerojatno se više u takvom obliku neće pojavljivati u slijedećim revizijama te klasifikacije. Evo zašto: I sama definicija tog poremećaja i klasteri simptoma pa i ostale odrednice nemaju patognomoničnosti niti specifičnosti psihopatologije, a isto tako ni specifične etiologije ni patologije ni patofiziologija, a u svezi s tim ni tipične terapije.
S kliničkog stanovišta može se reći, da se radi o vrlo vjerojatno heterogenoj skupini različitih psihotičnim stanja, koje se ne mogu svrstati u specifične poznate psihoze utemeljeno klasificirane na osnovu specifične kliničke slike i patognomoničnih simptoma ili skupine simptoma, ali i na osnovu specifičnih kriterija isključivanja (na primjer dokazani organitet isključuje shizofreniju).
DSM-IV navodi slijedeće dijagnostičke kriterije za taj poremećaj:
• Prisutnost jednog ili više od slijedećih simptoma:
o sumanutost
o halucinacije
o smeteni govor
o smeteno ili katatono ponašanje
• Trajanje epizode je od 1 dan do mjesec dana.
• Ne zadovoljava kriterije poremećaja raspoloženja s psihotičnim obilježjima, shizoafektivne psihoze ni shizofrenije, niti je u svezi s djelovanjem psihoaktivnih tvari.
Razlikuju dva podtipa: u svezi sa stresom i bez veze sa stresom.
Ovu dijagnostičku kategoriju smatramo nužnim zlom, koje bi pomoglo u svrstavanju dovoljno nepoznatih psihotičnih stanja. I MKB-10 ima dijagnostičku kategoriju akutni i prolazni psihotični poremećaji (F23), što je izvjesni ekvivalent kratkom psihotičnom poremećaju, s tim da autori te klasifikacije eksplicitno navode da se radi o psihotičnim stanjima za koje se "još ne raspolaže sistematiziranim kliničkim informacijama", a "ograničene informacije i kliničko iskustvo na koje se stoga mora oslanjati ne pruža osnovu za jasno definiranje i međusobno razgraničavanja".
Smatramo, da bi bilo bolje ostaviti zajedničku kategoriju nespecificirane psihoze, jer samo kriterij trajanja psihoze nije dovoljan, da bi se navedeni "kratki" psihotični poremećaji trebali izdvajati iz već ranije postojeće kategorije nespecificiranih psihoza. U svezi s tim, opravdano je smatrati, da ovaj poremećaj u sadašnjoj formi neće postojati u slijedećim revizijama ni MKB-10 ni DSM-IV.
Autor: Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med., Psihijatrijska bolnica Vrapče, Zagreb, Bolnička cesta 32
Izvor: www.psihonet.com
Napomena: Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet psihologa. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu psiho.biz . Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.
OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email:
