Stress

Von der ProMente-Website (Vorheriges) – interessant - nur auf Kroatisch. 

Interessante Inhalte der bisherigen Website von Pro Mente Psychologische Beratung (Mostar). Und einige neuere interessante Inhalte.

Stres, zdravlje i bolest

Stres, zdravlje i bolest

Definicije stresa

U ne tako davnoj prošlosti, definiciji stresa pridavalo se svojevrsno ezoterično značenje koje je za prosječnu osobu imalo nejasan smisao. Međutim, unatrag posljednja tri desetljeća stres je, doslovce, postao općepoznatim pojmom koji se vrlo često spominje u svakodnevnom govoru. Skoro da se i ne mogu pročitati dnevna novinska idzranja, a da se ova riječ ne pojavi i po nekoliko puta.

Stres se često upotrebljava kao zajednički deskriptor za osjećaje nelagode i nezadovoljstva. Uspješan poduzetnik stres vidi kao tenziju i frustraciju koje su posljedica pritisaka na poslu, kompjutorski programer posljedicama stresa smatra svoje probleme u koncentraciji, medicinska sestra misli da je stres uzrok njezinog trajnog umora, a učitelj u školi osjeća se izložen stresu kada radi s neposlušnim učenicima. Iz ovih je primjera vidljivo kako su gotovo svi ljudi danas u određenoj mjeri svjesni uloge stresa u njihovom životu, ali je svatko doživljava na svoj način.

Stres i funkcija nadbubrežne žlijezde

Stres i funkcija nadbubrežne žlijezde


Osovina hipotalamus - hipofiza - kora nadbubrežne žlijezde zajedno sa simpatičkim sustavom povezuje centralni živčani sustav i periferiju tijela. Središnje mjesto osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde nalazi se u neuronima paravaentrikularne jezgre hipotalamusa. Ovi neuroni luče hormon koji oslobađa kortikotropin, engl. corticotropin releasing hormon (CRH), te neurone koji luče arginin-vazopresin (AVP). Noradrenergični neuroni se nalaze u locus ceruleusu jezgri produžene moždine. Jedan i drugi centar su povezani, posjeduju osnovnu dnevnu aktivnosti i zajedno s perifernim produktima (hormonima) reagiraju u stresu, pa su poznati još i pod imenom stresni sustav.

Kako male stvari postaju veliki problemi?

Kako male stvari postaju veliki problemi?


I što možemo učiniti da ih na vrijeme smanjimo, tj. da ih održimo malima? Nije lako, ali borba protiv stresa i osjećaja kako ti cijeli svijet sjedi na leđima apsolutno je nužna želimo li zadržati elan, ali i psihičku i fizičku stabilnost.

Za neke ljude, svaki novi dan novi je pritisak za živce, novi test izdržljivosti i nova hrpetina izazova. Pogledajte samo s čime se sve suočavate – tvrdoglave kolege na poslu i još tvrdoglaviji šefovi, naporni trgovci i suradnici, svađe kod kuće i natezanja s obitelji, pa još i loše vijesti na televiziji... Svi ti dnevni pritisci, koje volimo nazivati sitnima, mogu se činiti trivijalnima i beznačajnima, posebno u usporedbi s ozbiljnim životnim traumama i velikim problemima, kakve su nečija operacija srca ili smrt u obitelji.

 

Stres

Stres


Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.

Što je stres?

Zdravlje: stres i napetost

Zdravlje: stres i napetost


Dobro je zdravlje temelj razvoja mentalnih mogućnosti. Svaka naša djelatnost, mišljenje i osjećanje ovise o stanju našeg živčanog sustava - tijela. U dane kada se osjećamo odmorenim i svježim svaka djelatnost izgleda lakša i djelotvornija. Naprotiv, u dane kada smo napeti i umorni izražavamo loše raspoloženje u svemu što činimo. Svako iskustvo, svaka djelatnost ostavlja neku promjenu u živčanom sustavu. Te promjene zovemo stres. Svjetlo koje pada u oko uzrokuje neke kemijske promjene u živcu oka, taj poticaj putuje dalje i uzrokuje daljnje promjene u živcima kojima prolazi. Zvuk koji čujemo, film koji gledamo, itd. Svako iskusvo ostavlja promjene u živčanom sustavu. Takve promjene zovemo stres. Stres se dakle može shvatiti kao neka strukturalna ili materijalna promjena, abnormalnost u tijelu prouzrokovana životnim iskustvom. Svako isustvo, pozitivno ili negativno, ako izaziva preopterećnje, može u sustavu duh/tijelo prouzročiti stres.

Psihodinamska teorija stresa

Psihodinamska teorija stresa

Latinska riječ districtia, kroz srednjovjekovnu francusku destrece i srednjovjekovnu englesku distresses, postaja je engleska riječ distress, odnosno skraćivanjem stress. Tijekom petnaestog stoljeća stres je označavao pritisak, a tek u dvadesetom stoljeću se počinje koristiti u medicini i označava duševno ili tjelesno preopterećenje i iscrpljenost organizma. Kanadski liječnik H. Selye definira stresor kao vanjski podražaj ili stimulus, a stres kao stanje tjelesnog disekvilibrija uzrokovanog stresorom. Stresori mogu biti vanjski fizički stimulusi kao različite infekcije, ali isto tako mogu biti i vanjski psihosocijalni činitelji kao ljubav i smrt. Da bi protumačila nečije odgovor na stresore, dinamska psihoterapija se usredotočuje na:

Kontakt

Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko

Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein.

www.Psycholog.Bayern

www.PsychologBayern.de

Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745

Psychologische Beratung Sandra Jovanovic Miljko  Tätigkeit: Prax.v.psych.Psychotherapie  Master der Psychologische Wissenschaften Sandra Jovanovic Miljko Spezialist für Traumatische Psychologie

BDP Anerkennung - Zertifikat zur Berufsqualifikation als Psychologin - Sandra Jovanović Miljko

Psychomeda Zertifikat - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz! - Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin
Erfahrungen & Bewertungen zu Sandra

 

Erfahrungen & Bewertungen zu Sandra