Menstruacija i seks

Menstruacija i menstrualni ciklus vrlo su važni u životu žene. Ako se uzme u obzir da žene prosječno imaju menstruaciju od dvanaeste do pedesete godine i da mjesečno imaju pet dana krvarenje, zaključujemo da provede gotovo sedam godina života krvareći. Dodatno, određeni aspekti menstrualnog ciklusa mogu je pogađati preko trideset godina. Rezultat je velika uloga menstrualnog ciklusa u seksualnom životu.

U modernom društvu postoji gotovo univerzalna averzija prema ženama s menstruacijom i simbolima menstruacije. Zašto ljudi povezuju menstruaciju s lošim stvarima? Često se bojimo onoga što ne razumijemo. Ideja o ženinom normalnom "krvarenju" po rasporedu, u fazi s mjesecom, i bez znakova bolesti, nekima je zastrašujuća. Miris krvi može privući gladne mesoždere pa bi žene s menstruacijom možda ugrozile grupu ljudi u nekoj situaciji. Kao rezultat, menstruirajuće žene se često izostavljaju iz grupnih aktivnosti.
Usprkos čestim stereotipima o menstruaciji, ona bi trebala biti normalan i zdrav dio muškog i ženskog života.

Paranoidna shizofrenija vs. paranoja

F20.0 Paranoidna shizofrenija

Paranoidna shizofrenija se javlja obično kasnije u životu od ostalih tipova shizofrenije, u trećoj ili četvrtoj deceniji života. Karakteriziraju je bolesne ideje, halucinacije, manije proganjanja i sl. Bolesne ideje su pogrešna vjerovanja koja nemaju svoju potvrdu u stvarnosti.

Epilepsija

Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji, koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Uzrok nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki. Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore, koje iz različitih razloga postaju "prepodražljive" i reagiraju sinhronim izbijanjima električkih impulsa, što se manifestira epileptičkim napadajima.

Perzistirajući sumanuti poremećaj

Perzistirajući sumanuti poremećaj (PSP) poznat je u klasičnoj psihijatriji pod nazivom paranoidna psihoza, a u MKB-10 naziva se perzistirajući sumanuti poremećaj (F22).
Naziv paranoja spominje se već u Staroj Grčkoj te u Platonovim radovima, a znači "mimo razuma, mimo duše", što bi najbolje odgovaralo našoj riječi sumanuto, ludo. U novije vrijeme izraz paranoja nalazi se u Heirothovoj klasifikaciji iz 1818. godine, gdje označuje ludost ili bezumlje. Emil Kraepelin u svojoj klasifikaciji razlikuje paranoična stanja od paranoje, pod kojom podrazumijeva postepeni razvoj trajnog stanja sa sistematiziranim dominantno paranoidnim idejama, ali bez neophodnog defekta na planu afekta, mišljenja i funkcioniranja. Kraepelin dakle svrstava paranoju u kronične, progredirajuće bolesti i za razliku od Sigmunda Freuda izdvaja je iz skupine histerije i prisilne neuroze pomičući je u psihozu tj. prema shizofreniji, ali s boljom kliničkom slikom i funkcioniranjem.

Liječenje shizofrenije

Shizofrenija je bolest mozga i temeljna je terapija lijekovima - antipsihoticima. Međutim, za što bolji uspjeh u liječenju ove složene bolesti moramo koristiti sve moguće i dostupne načine liječenja koji će imati optimalno povoljni učinak na tijek bolesti, pa se stoga liječenje shizofrenih bolesnika provodi farmakoterapijom i psihosocijalnim metodama liječenja i rehabilitacijom.

Koji se lijekovi koriste u liječenju shizofrenije?

SINDROM KRONIČNOG UMORA - 20 načina kako ga se riješiti

Sindrom kroničnog umora ( SKU ) postao je jedna od najnovijih medicinskih zagonetki. Ova tegoba koju su u osamdesetim godinama mediji nazvali Yuppie-gripa ( bolesni manjak energije ) jer se činilo da napada mlade i ambiciozne ljude , osobito žene, isto tako zbunjene i frustrirane pacijente, liječnike i istraživače.

Oboljeli od SKU- pate od iscrpljujućeg umora, koji se može beskonačno nastavljati. Njihovi simptomi koji nalikuju gripi ? umor. Malaksalost, bolovi u mišićima, grlobolja, lagana groznica i natečeni limfni čvorovi ? često traju još dugo nakon svog početka koji se pogođenima isprva čini kao gripa, mononukleoza ili neka druga zarazna bolest. Depresija, česti pratilac mnogih kroničnih bolesti, može pratiti neki od drugih simptoma kroničnog umora. Isto vrijedi i za kognitivne probleme poput zbunjenosti i zaboravnosti, kao i poteškoće sa spavanjem.