Parasomnije
Parasomnije su fiziološke pojave ili patološki poremećaji koji se javljaju samo u vrijeme spavanja ili su spavanjem pojačani. Teži oblici parasomnije su redovitijeg javljanja, a u nekih bolesnika pozitivna je obiteljska anamneza.
Mjesečarenje (somnabulizam)
Mjesečarenje (somnabulizam) predstavlja sjedenje, hodanje ili drugo kompleksno ponašanje tijekom sna, oči su najčešće otvorene, ali bez naznaka prepoznavanja. Ne postoji istodobno sanjanje te ne postoji sjećanje na taj događaj. Stanje se javlja između 4. i 8. godine, a svoj vrhunac postiže oko 12. godine, češće se javlja kod dječaka, s prevalencijom od 15 posto. Terapija se svodi na zaštitu od ozljeđivanja i na traženje osnovnog poremećaja. Od lijekova se primjenjuju benzodiazepini (diazepam, alprazolam i dr.).
Noćni strah (pavor nocturnus)
Noćni strah (pavor nocturnus) češći je u djece nego u odraslih i često je udružen s mjesečarenjem. Karakterizira ga intenzivni, ponekad i ekstremni, neutješni strah s paničnim ponašanjem, plačem, vikanjem, lupanjem rukama, trčanjem po sobi. Javlja se tijekom faze 3 i 4 NREM sna. U odraslih je strah često povezan s psihološkim problemima ili alkoholizmom. Za liječenje noćnog straha koriste se benzodiazepini srednjeg ili dugog djelovanja.
Noćne more (strašni snovi)
Noćne more (strašni snovi) javljaju se češće u djece nego odraslih. Javljaju se tijekom REM sna, češće s vrućicom ili pretjeranim umorom, kao i nakon konzumacije alkohola, a mogu se pojaviti i pojačati tijekom uzimanja određenih lijekova. Liječenje je usmjereno prema otklanjanju osnovnog uzroka, a od lijekova mogu se primjeniti triciklički antidepresivi i benzodiazepini.
Noćni grčevi nogu
Noćni grčevi nogu često nastupaju u inače zdravih ljudi srednje i starije dobi, neposredno pred san. Zahvaćaju mišiće potkoljenice i stopala uzrokujući jaku plantarnu fleksiju stopala i prstiju. Dijagnoza ovisi o anamnezi i kliničkoj slici. Istezanje zahvaćenih mišića nekoliko minuta prije spavanja obično pomaže u sprječavanju grčeva.
Ostale parasomnije
Ostale parasomnije koje nemaju patološko značenje su:
* hipnagogne vizije - iskustvo iluzije propadanja ili spoticanja na početku spavanja, kada uslijedi trzanje tijela i naglo buđenje koji su posljedica desinkronizacije procesa uspavljivanja i mišićne relaksacije, gdje mišićna relaksacija uslijedi preuranjeno
* bruksizam - škripanje zubima za vrijeme spavanja
* somnolokvija - govor za vrijeme spavanja
* iactatio capitis nocturna - noćno klimanje glave
OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email:
