Sindromi sleep apneje
Skupina bolesti kod kojih disanje zastane tijekom spavanja kroz 10 i više sekundi, obično više od 20 puta u jednom satu, uzrokujući mjerljivu deoksigenaciju krvi (hipoksemiju).
Sleep apneja može biti opstruktivna (blokada u gornjim dišnim putevima unatoč prisustvu mlaza zraka), centralna (smanjen rad centra za disanje) ili miješana.
Hrkanje, djelomična opstrukcija disanja, vrlo rijetko predstavlja sleep apneju, a tri puta je češće kod gojaznih osoba. Hrkanje može uzrokovati konzumacija alkohola, trankvilizatora, hipnotika i antihistaminika. Neprimjereno, jako hrkanje zahtjeva temeljitu obradu nosa, ustiju, nepca, grla i vrata.
U odrasloj populaciji opstruktivna sleep apneja mnogo je češća od centralnog apnejičkog sindroma i javlja se češće kod muškaraca, prevalencija joj raste s dobi, a važan čimbenik rizika je gojaznost.
Klinička slika je dovoljna da se postavi dijagnoza, no za određivanje težine i stupnja desaturacije oksihemoglobina presudna je noćna polisomnografija. Vrijeme i dužina testiranja trebaju biti odraz bolesnikova uobičajenog vremena spavanja.
Terapija izbora za liječenje opstrukcijske sleep apneje je primjena nazalng kontinuiranog pozitivnog tlaka u dišnim putevima (CPAP), a ostale mjere uključuju smanjenje tjelesne težine te izvođenje kirurških zahvata - traheotomije, uvulopalatofaringoplastike i dr..
Neki lijekovi poput selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SIPPS) i tricikličkih antidepresiva mogu normalizirati spavanje kod bolesnika sa sleep apnejom. Bolesnici za koje se sumnja da pate od sleep apneje trebaju izbjegavati upotrebu sedativa i konzumiranje alkohola jer oni mogu pogoršati kliničku sliku.
OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email: