Akutni stresni poremećaj
Uvod
Definicija i dijagnostički kriteriji
Liječenje i prognoza
Forenzički aspekti
Prikaz slučaja
Uvod
Definicija i dijagnostički kriteriji
Liječenje i prognoza
Forenzički aspekti
Prikaz slučaja
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Liječenje
Prikaz slučaja
Alkoholizam je dugotrajna i često kronična bolest. Iz praktičnih razloga najprimjerenijom se pokazala modificirana definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja glasi: "Alkoholičar je osoba, koja je dugotrajnim pijenjem postala ovisna o alkoholu (psihički, fizički ili na oba načina) i u nje su se uslijed toga, razvila zdravstvena (psihička ili fizička) oštećenja i socijalne poteškoće pristupačne klasičnim medicinskim i socijalnim dijagnostičkim postupcima.
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Tijek i prognoza
Liječenje
Suvremeni pristup disocijativnoj fugi kao psihijatrijskom zasebnom entitetu je njegovo pripadanje skupini poremaćaja koje se nazivaju disocijativni poremećaji.
Prije 20-tak godina smatralo se da su fuge stanja koje pripadaju takozvanim disocijativnim stanjima, a disocijativna stanja su bili dio jedne velike skupine poremećaja koje su se nazivale neuroze.
Latinska riječ districtia, kroz srednjovjekovnu francusku destrece i srednjovjekovnu englesku distresses, postaja je engleska riječ distress, odnosno skraćivanjem stress. Tijekom petnaestog stoljeća stres je označavao pritisak, a tek u dvadesetom stoljeću se počinje koristiti u medicini i označava duševno ili tjelesno preopterećenje i iscrpljenost organizma. Kanadski liječnik H. Selye definira stresor kao vanjski podražaj ili stimulus, a stres kao stanje tjelesnog disekvilibrija uzrokovanog stresorom. Stresori mogu biti vanjski fizički stimulusi kao različite infekcije, ali isto tako mogu biti i vanjski psihosocijalni činitelji kao ljubav i smrt. Da bi protumačila nečije odgovor na stresore, dinamska psihoterapija se usredotočuje na:
Većina (oko 90%) djece s epilepsijom polazi redovnu školu, mogu biti uključena u vrtić, odnosno "malu" školu. Preporuča se stručno osoblje upoznati s bolešću djeteta, kako bi u slučaju javljanja smetnji svrsishodno postupili.
Što sve može izazvati napadaje i kako ih izbjeći?
Kakav je odnos spavanja i epilepsije?
Kako voditi normalan život ako se napadaji mogu pojaviti u bilo koje vrijeme?
Mogu li djeca s epilepsijom pohađati redovne vrtiće i škole?
Uzrokuje li epilepsija smetnje u ponašanju i emocionalnu nestabilnost djeteta?
Pogoršava li se tijek bolesti starenjem?
Uzrokuje li epilepsija smanjenje mentalnih sposobnosti?
Izvor: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/program-za-ocuvanja-mentalnog-zdravlja-borbom-protiv-negativnih-utjecaja-tjeskobe-i-stresa/
7. travnja 2020.
Ovaj paket preporuka nastao je u vrijeme pandemije koronvirusa kako bi pomogli stručnjacima koji pružaju usluge skrbi iz područja mentalnog zdravlja u pružanju psihosocijalne podrške, potom zdravstvenom osoblju za prevenciju sagorijevanja na radnom mjestu i građanima za samopomoć u prevenciji negativnih posljedica stresa. Kako bismo svi povećali svoju otpornost na stres moramo brinuti o svom mentalnom zdravlju. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Mentalno zdravlje je dio općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti. Budući je mentalno zdravlje prepoznato kao jedan od javno zdravstvenih globalnih prioriteta, 2018. godine donesena je Deklaracija o postizanju jednakosti za mentalno zdravlje za 21. stoljeće. Deklaracijom se daje poticaj i izražava spremnost za poduzimanje mjera i intervencija na globalnoj i lokalnoj razini kako bi se smanjio teret mentalnih poremećaja i drugih zdravstvenih stanja koja imaju utjecaj na mentalno zdravlje, uključujući zlouporabu psihoaktivnih supstanci i bolesti ovisnosti te je naglašeno da svatko ima pravo na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja.
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745