Napadi panike i panični poremećaj
Napadi panike su danas česta pojava, no većina ljudi se oporavi bez liječenja, dok manji broj ljudi razvije panični poremećaj.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Napadi panike su danas česta pojava, no većina ljudi se oporavi bez liječenja, dok manji broj ljudi razvije panični poremećaj.
Ovdje spadaju strahovi od specifičnih situacija i objekata, koji obično započinju u djetinjstvu ili mladosti, a nemaju tendenciju fluktuacije kao sto je slučaj u agorafobija.
Jednostavne fobije su najčešće, a češće se javljaju u žena (od 3,8-14,5 % u muškaraca te 8,5-25,9 % u žena). Najčešće se javljaju u djetinjstvu, između treće i osme godine života. Većina ljudi ne traži liječničku pomoć zbog jednostavnih fobija.
Posttraumatski stresni poremećaj (dijagnoza F43.2) je poremećaj u kojem se stalno ponavlja proživljavanje doživljene traume, što rezultira osjećajem užasavajućeg straha i bespomoćnosti, pa se izbjegavaju sve situacije koje bi mogle izazvati prisjećanje na doživljenu traumu. Trauma se naknadno ponovno proživljava kroz noćne more ili pojavljivanjem tih scena. PTSP postaje kroničan ako je prisutan duže od 3 mjeseca, a ako se ne liječi može oslabiti s vremenom, no kod nekih bolesnika ostavlja trajne posljedice.
Liječenje. Liječenje se sastoji od psihosocijalne terapije i farmakoterapije.
Opsesivno-kompulzivni sindrom je poremećaj u kojem se stalno nameću i ponavljaju iste neželjene misli, ideje, slike, nagoni, koje su odbojne ili užasne (opsesije), a uzrokuju potrebu da se stalno radi nešto što će umanjiti nelagodu uzrokovanu tom istom opsesijom (kompulzije). Ovaj poremećaj javlja se jednako kod muškaraca i žena.
Socijalne fobije su poremećaji koji se očituju iracionalnim strahom od ljudi i socijalnih situacija. Zapravo, osobe s ovim poremećajem se plaše svih situacija u kojima ih drugi mogu gledati i uvrijediti. Radi se o strahu od nastupa pri čemu su simptomi mnogo jače izraženi nego kad je riječ o normalnoj tremi ili nervozi pred nastup na javnoj sceni.
Socijalna ili društvena fobija u svom najizraženijem obliku javlja se kod dva ili tri posto ljudi i jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja. Pa ipak, također je i jedan od najčešće neshvaćenih i najslabije proučavanih među njima.
Naziva se još i socijalno anksioznim poremećajem, a definira se kao intenzivan strah od drugih ljudi u uobičajenim socijalnim situacijama ili pak strah od poniženja u istim situacijama. Socijalna fobija može se shvatiti kao strah koji se javlja kod ljudi kada su okruženi nepoznatim osobama, kada trebaju govoriti u javnosti, razgovarati s autoritativnom osobom...
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745