Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) - dijagnoza F43.2

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) psihijatrijski je poremećaj koji se može razviti u osoba aktivno ili pasivno izloženih životno ugrožavajućim iskustvima. PTSP i ostali stresom uzrokovani poremećaji uvelike utječu na opće zdravstveno stanje pojedinca i smanjenje njegove funkcionalnosti na socijalnom i radnom planu. Zbog komplicirane dijagnoze PTSP-a i često udruženog komorbiditeta te činjenice da se dijagnoza temelji većinom na simptomima opisanim od bolesnika, pri dijagnosticiranju PTSP-a potrebno je primijeniti što više različitih metoda procjene i dijagnostičke kriterije u svim područjima rada (kliničkom, istraživačkom i forenzičkom), a dobivene podatke iskoristiti za izradu što učinkovitijeg terapijskog plana. Samo liječenje potrebno je prilagoditi pojedincu kombiniranjem psihoterapijskih, psihofarmakoloških i psihosocijalnih metoda

Žene i impotencija

Nedostatak poznavanja uzroka koji bi mogli biti u pozadini problema impotencije često postaje uzrok frustracije kod žene.

Stava, kada se žena nađe suočena s činjenicom da njen partner ima problem erektilne disufnkcije, da je odlazak u apoteku po čarobnu pilulu nije jedina stvar koju bi trebalo razmotriti, je pogrešan. Erektilna disfunkcija nije samo seksualni problem već se dotiče i drugih aspekata života. Erektilna disfunkcija nije samo seksualni problem u tom smislu jer ona može biti posljedica još neotkrivenih bolesti kao što su dijabetes, visok kolesterol ili bolesti srca ili posljedica uzimanja nekih lijekova. Nedostatak poznavanja uzroka koji bi mogli biti u pozadini ovog problema često postaje uzrok raznih negativnih emotivnih stanja kod žene, kao što su tjeskoba pa i gnjev. Supruga će ćesto početi misliti kako je njen suprug više ne voli, kako mu više nije privlačna ili da je vara s drugom ženom. Njene sumnje ili tjeskobu suprug može protumačiti kao napad na njega na što će on neprimjereno uzvratiti nakon čega počinje lanac međusobnog okrivljivanja. Nezadovoljstvo iz kreveta prenosi se u svakodnevnu komunikciju i ono što je najgore stvari se tako pogoršaju da dolazi do potpunog prekida komunikacije i emocionalne veze.

Stres, zdravlje i bolest

Definicije stresa

U ne tako davnoj prošlosti, definiciji stresa pridavalo se svojevrsno ezoterično značenje koje je za prosječnu osobu imalo nejasan smisao. Međutim, unatrag posljednja tri desetljeća stres je, doslovce, postao općepoznatim pojmom koji se vrlo često spominje u svakodnevnom govoru. Skoro da se i ne mogu pročitati dnevna novinska idzranja, a da se ova riječ ne pojavi i po nekoliko puta.

Stres se često upotrebljava kao zajednički deskriptor za osjećaje nelagode i nezadovoljstva. Uspješan poduzetnik stres vidi kao tenziju i frustraciju koje su posljedica pritisaka na poslu, kompjutorski programer posljedicama stresa smatra svoje probleme u koncentraciji, medicinska sestra misli da je stres uzrok njezinog trajnog umora, a učitelj u školi osjeća se izložen stresu kada radi s neposlušnim učenicima. Iz ovih je primjera vidljivo kako su gotovo svi ljudi danas u određenoj mjeri svjesni uloge stresa u njihovom životu, ali je svatko doživljava na svoj način.

Smanjite stres, SPASITE SRCE

Godišnje 17 miliona ljudi širom svijeta umire od srčanog udara. Od toga ih je čak 80 posto iz srednje i slabo razvijenih zemalja, poput naše.

ADHD - HIPERAKTIVNO DIJETE

Stres

Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.

Što je stres?