Napadi panike i panični poremećaj

Napadi panike su danas česta pojava, no većina ljudi se oporavi bez liječenja, dok manji broj ljudi razvije panični poremećaj.

Parasomnije

Parasomnije su fiziološke pojave ili patološki poremećaji koji se javljaju samo u vrijeme spavanja ili su spavanjem pojačani. Teži oblici parasomnije su redovitijeg javljanja, a u nekih bolesnika pozitivna je obiteljska anamneza.

Sindromi sleep apneje

Skupina bolesti kod kojih disanje zastane tijekom spavanja kroz 10 i više sekundi, obično više od 20 puta u jednom satu, uzrokujući mjerljivu deoksigenaciju krvi (hipoksemiju).

Sleep apneja može biti opstruktivna (blokada u gornjim dišnim putevima unatoč prisustvu mlaza zraka), centralna (smanjen rad centra za disanje) ili miješana.

Depersonalizacijski poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek i prognoza
Liječenje

Uvod

DSM IV-TR definira depersonalizacijski poremećaj kao trajnu ili ponavljanu alteraciju percepcije selfa do stupnja gdje je osjećaj osobe o njegovom ili njezinom osjećaju realnosti privremeno izgubljen. Pacijenti s depersonalizacijskim poremećajem mogu se osjećati kao da su roboti, kao da su u snu ili da su odvojeni od svojih tijela. Epizode su ego-distone te pacijenti shvaćaju nestvarnost simptoma.

Depresija i samopomoć

Iako je depresija prije svega mentalno stanje, ova bolest povećava i rizike od drugih bolesti, prije svega srca i krvnih žila. Redovito kretanje i tjelovježba savjet su za održavanje zdravlja općenito, no depresivni ljudi bi o ovom faktoru trebali povesti više računa nego oni koji nemaju ozbiljnijih problema ni s mentalnim ni s tjelesnim zdravljem.

Lijekovi i psihoterapija pomažu u borbi s depresijom, no brojna istraživanja pokazala su i kako bolesnik sam može učiniti nevjerojatno puno u stabilizaciji stanja i izlječenju. Osim promjene stavova i ponašanja, postoje brojni sitni koraci, koje "na prvu loptu" nikad ne bismo povezali s depresijom.

Anksiozni poremećaji

Anksiozni poremećaji (AP) predstavljaju skupinu različitih medicinskih stanja u kojima dominiraju zabrinutost, strah, tjeskoba, strepnja, napetost ili nemir. Psihofarmakoterapija predstavlja temelj uspješnog liječenja anksioznih poremećaja, ali bez psihoedukacije pacijenta i njegove obitelji, te kognitivno-emocionalno-bihejvioralne terapije i promjene životnog stila i bazičnih uvjerenja pacijenta često je nemoguće postići izlječenje. U aktualnom članku pročitajte više o klasifikaciji, epidemiologiji, patofiziologiji, dijagnozi i liječenju anksioznih poremećaja.

Definicija i klasifikacija
Epidemiologija
Patofiziologija
Najpoznatije psihoanalitičke teorije su:
Klinička slika
Dijagnoza
Diferencijalna dijagnoza
Liječenje
Literatura