VRSTE DEPRESIJE

Angststörungen

Angststörungen sind psychische Erkrankungen, die durch anhaltende und übermäßige Angst oder Sorge gekennzeichnet sind. Diese Angstgefühle können sehr belastend sein und das tägliche Leben der betroffenen Person stark beeinträchtigen.

Shizoafektivni poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Klinička slika i dijagnostički kriteriji
Tijek bolesti
Liječenje
Prikaz slučaja

HUMOR U KREVETU

U krevetu problem pretvorite u šalu

Situacija u krevetu. On svrši prije vas. Nemojte se zgroziti, jer će vaš partner idući put biti pod većim pritiskom i teže će se suzdržati. Našalite se i kažite mu da je pravi Speedy Gonzales, ali da stvar još nije gotova. Kako ste još u krevetu, predložite mu oralni seks ili izrazite želju za pomoći vašeg prijatelja Stojka - vibratora. To primijenite i u slučaju kad vaš partner ima problema s erekcijom. Umjesto da ga napadnete i optužite da s njim nešto ne štima, radije mu recite da vam je i mali mops prirastao srcu, ako želi šetati po vašem šumarku. Na taj način u krevetu nećete imati depresivnog muškarca. Neugodna će situacija postati opuštena i vjerojatno ćete se već za desetak minuta seksati koliko vam drago.

Konverzivni poremećaj

Uvod
Razvoj i upotreba dijagnostičkog termina
Klinička slika
Liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Do sredine devetnaestog stoljeća, somatizacijski i konverzivni poremećaj razmatrani su unutar jednog stanja zvanog histerija. Termin je izveden iz Grčke riječi histera, što znači maternica. Opisi konverzivnog poremećaja datiraju još iz vremena 1900 godina prije nove ere, tada su multipli simptomi opisani od egipatskih liječnika pripisani lutajućoj maternici. Sredinom devetnaestog stoljeća, Pierre Briquet postavlja temelj modernog koncepta konverzivnog poremećaja, on tada pretpostavlja da je poremećaj rezultat disfunkcije središnjeg živčanog sustava. Pretpostavio je da se konverzivni simptomi događaju kod osoba sa konstitucionalnom dispozicijom u stanjima kad je osjetljiv dio središnjeg živčanog sustava pogođen ekstremnim stresom.

Depresija

"Svjetska zdravstvena organizacija je ustanovila da je depresija 4. najveći svjetski zdravstveni problem, a 2020. godine biti će 2. svjetski zdravstveni problem. Depresija je najveći uzrok nesposobnosti među odraslima."

Murray i Lopez, 1996.


Uvod
Često neprepoznati poremećaj
Visoki postotak neliječenih i neprimjereno liječenih
Velika smrtnost
Gubitak radne sposobnosti
Tablica 1. 10 vodećih uzroka radne nesposobnosti u svijetu 1990.g. prema SZO
Kako prepoznati depresivni poremećaj i postaviti dijagnozu
Koji su kriteriji za veliku depresivnu epizodu (prema DSM-IV)
Oblici depresivnog poremećaja
Liječenje depresivnog poremećaja
Popis literature