Prevencija stresa

Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju.

Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj tjelesni ili psihički integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zaštitu - npr. pojačava se rad srca i pluća, povisuju se krvni tlak, razina šećera u krvi, mišićna napetost itd. Psihičke reakcije su strah, tjeskoba, promjene pozornosti, rasuđivanja
itd. Na primjer, svima nam se dogodilo da drhtimo od straha.

Ostanite dinamični!

"Čovjek može preživjeti potres, epidemiju, strašnu bolest, svaki oblik duhovne muke; no najrazornija tragedija koja ga može zadesiti bila je i ostat će tragedija spavaće sobe." (Tolstoj)

Opsesivno prejedanje

Epizodama trpanja u sebe golemih količina hrane, obično visoko kalorične, ne prethodi stvarna, konkretna glad, nego je riječ o takozvanom emocionalnom jedenju

Poremećaji jedenja nisu, kao što to mediji nerijetko sugeriraju, bolesti modernog doba. Naprotiv, uglavnom su poznate od davnina, a neke su opisane još u antičkim spisima. Prema suvremenim medicinskim klasifikacijama, spadaju u psihičke poremećaje, a u određenom postotku može ih se naći u svim kulturama. U pravilu se smatraju problemom ženske populacije, a u praksi se, iako rijetko, javljaju i u osoba muškog spola. Za razliku od anoreksije i bulimije, o kojima se proteklih mjeseci mnogo govorilo u hrvatskoj javnosti, o problemu kompulzivnog prejedanja malo se raspravlja, iako ovaj bulimiji srodan poremećaj prema američkim statistikama zahvaća od 0,9 do 4 posto cjelokupne populacije. Kako je riječ o "tajnoj" bolesti koju oboljeli, a zatim i njihova bliža okolina, nastoje prikriti, teško je odrediti stvarne razmjere bolesti. Prof. dr. sc. Vesna Vidović, s Klinike za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako se mali broj oboljelih od poremećaja jedenja javlja liječniku specijalistu, što procjenu o ukupnom broju oboljelih čini još neizvjesnijom.

Što je poremećaj kompulzivnog prejedanja?

Žene i impotencija

Nedostatak poznavanja uzroka koji bi mogli biti u pozadini problema impotencije često postaje uzrok frustracije kod žene.

Stava, kada se žena nađe suočena s činjenicom da njen partner ima problem erektilne disufnkcije, da je odlazak u apoteku po čarobnu pilulu nije jedina stvar koju bi trebalo razmotriti, je pogrešan. Erektilna disfunkcija nije samo seksualni problem već se dotiče i drugih aspekata života. Erektilna disfunkcija nije samo seksualni problem u tom smislu jer ona može biti posljedica još neotkrivenih bolesti kao što su dijabetes, visok kolesterol ili bolesti srca ili posljedica uzimanja nekih lijekova. Nedostatak poznavanja uzroka koji bi mogli biti u pozadini ovog problema često postaje uzrok raznih negativnih emotivnih stanja kod žene, kao što su tjeskoba pa i gnjev. Supruga će ćesto početi misliti kako je njen suprug više ne voli, kako mu više nije privlačna ili da je vara s drugom ženom. Njene sumnje ili tjeskobu suprug može protumačiti kao napad na njega na što će on neprimjereno uzvratiti nakon čega počinje lanac međusobnog okrivljivanja. Nezadovoljstvo iz kreveta prenosi se u svakodnevnu komunikciju i ono što je najgore stvari se tako pogoršaju da dolazi do potpunog prekida komunikacije i emocionalne veze.

Disocijativna fuga

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Tijek i prognoza
Liječenje

Uvod

Suvremeni pristup disocijativnoj fugi kao psihijatrijskom zasebnom entitetu je njegovo pripadanje skupini poremaćaja koje se nazivaju disocijativni poremećaji.
Prije 20-tak godina smatralo se da su fuge stanja koje pripadaju takozvanim disocijativnim stanjima, a disocijativna stanja su bili dio jedne velike skupine poremećaja koje su se nazivale neuroze.

Tjeskobna (anksiozna) djeca