Napadi panike i panični poremećaj
Napadi panike su danas česta pojava, no većina ljudi se oporavi bez liječenja, dok manji broj ljudi razvije panični poremećaj.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Napadi panike su danas česta pojava, no većina ljudi se oporavi bez liječenja, dok manji broj ljudi razvije panični poremećaj.
Epizodama trpanja u sebe golemih količina hrane, obično visoko kalorične, ne prethodi stvarna, konkretna glad, nego je riječ o takozvanom emocionalnom jedenju
Poremećaji jedenja nisu, kao što to mediji nerijetko sugeriraju, bolesti modernog doba. Naprotiv, uglavnom su poznate od davnina, a neke su opisane još u antičkim spisima. Prema suvremenim medicinskim klasifikacijama, spadaju u psihičke poremećaje, a u određenom postotku može ih se naći u svim kulturama. U pravilu se smatraju problemom ženske populacije, a u praksi se, iako rijetko, javljaju i u osoba muškog spola. Za razliku od anoreksije i bulimije, o kojima se proteklih mjeseci mnogo govorilo u hrvatskoj javnosti, o problemu kompulzivnog prejedanja malo se raspravlja, iako ovaj bulimiji srodan poremećaj prema američkim statistikama zahvaća od 0,9 do 4 posto cjelokupne populacije. Kako je riječ o "tajnoj" bolesti koju oboljeli, a zatim i njihova bliža okolina, nastoje prikriti, teško je odrediti stvarne razmjere bolesti. Prof. dr. sc. Vesna Vidović, s Klinike za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako se mali broj oboljelih od poremećaja jedenja javlja liječniku specijalistu, što procjenu o ukupnom broju oboljelih čini još neizvjesnijom.
Svakodnevno pregledavajući veliki broj osoba starije životne dobi, liječnici primarne zdravstvene zaštite će vrlo teško moći razlikovati čestu "staračku zaboravljivost" od početnih simptoma Alzheimerove demencije (AD). Tek neki simptomi, koje će im navesti obitelj oboljelog, mogu pobuditi sumnju da se radi o početku zloćudnog psihičkog poremećaja - AD.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) psihijatrijski je poremećaj koji se može razviti u osoba aktivno ili pasivno izloženih životno ugrožavajućim iskustvima. PTSP i ostali stresom uzrokovani poremećaji uvelike utječu na opće zdravstveno stanje pojedinca i smanjenje njegove funkcionalnosti na socijalnom i radnom planu. Zbog komplicirane dijagnoze PTSP-a i često udruženog komorbiditeta te činjenice da se dijagnoza temelji većinom na simptomima opisanim od bolesnika, pri dijagnosticiranju PTSP-a potrebno je primijeniti što više različitih metoda procjene i dijagnostičke kriterije u svim područjima rada (kliničkom, istraživačkom i forenzičkom), a dobivene podatke iskoristiti za izradu što učinkovitijeg terapijskog plana. Samo liječenje potrebno je prilagoditi pojedincu kombiniranjem psihoterapijskih, psihofarmakoloških i psihosocijalnih metoda
Osovina hipotalamus - hipofiza - kora nadbubrežne žlijezde zajedno sa simpatičkim sustavom povezuje centralni živčani sustav i periferiju tijela. Središnje mjesto osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde nalazi se u neuronima paravaentrikularne jezgre hipotalamusa. Ovi neuroni luče hormon koji oslobađa kortikotropin, engl. corticotropin releasing hormon (CRH), te neurone koji luče arginin-vazopresin (AVP). Noradrenergični neuroni se nalaze u locus ceruleusu jezgri produžene moždine. Jedan i drugi centar su povezani, posjeduju osnovnu dnevnu aktivnosti i zajedno s perifernim produktima (hormonima) reagiraju u stresu, pa su poznati još i pod imenom stresni sustav.
Pročitajte nekoliko savjeta koji vam mogu olakšati svakodnevne probleme i učiniti život ugodnijim. Uvjerite se da su ti savjeti korisni i ljudima koji nemaju napadaje, a koristite ih ovisno o vrsti napadaja i problema koje imate.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745