Spavanje i sanjanje

Ljudskom organizmu je san prijeko potreban jer tijelo ne može izdržati neprekidne 24-satne napore. Ali, tijelo se nikada sasvim ne isključuje. Za vrijeme sna mozak je izuzetno aktivan. Zapravo, prema jednoj teoriji mozak se upravo u snu, kada osjeti gotovo ne šalju nikakve podatke, reprogramira, a to, očito, postiže tako da se oslobađa svih zastarjelih i nepoćudnih informacija.

Postoje dva tipa spavanja: non REM (NREM) i REM spavanje. Oba su naznačena s karakterističnim fiziološkim promjenama.

Insomnija

Insomnija ili nesanica je poteškoća uspavljivanja, održavanja spavanja, doživljaj loše kvalitete spavanja ili nedovoljnog spavanja, unatoč dobrim uvjetima za spavanje.
Insomnija može biti primarna (psihofiziološka, idiopatska, familijarna) tj. dugotrajna, uz manju ili nikakvu povezanost s organskim ili psihičkim promjenama, sekundarna zbog psihijatrijskih poremećaja, tjelesnih/neuroloških bolesti, liječenja te ovisnosti. Insomnija je čest simptom i u sklopu drugih poremećaja spavanja - sleep apneje, sindroma nemirnih nogu i poremećaja cirkadijarnog ritma.
Od nesanice češće pate žene i starije osobe, a procjenjuje se da oko 50% ljudi tijekom života ima insomniju koja se ne javlja svakodnevno, dok 10% populacije ima težu kroničnu insomniju.

Ovisnost

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je duševno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti. Obilježavaju ga ponašanje i drugi duševni procesi koji uvijek uključuju prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri da se doživi njegov učinak na duševne procese ili da se izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva.

Ovisnost može biti psihička, fizička ili kombinacija ova dva vida.

ISTODOBNO NAM SE DOGODIO I VIRUS I POTRES, A PSIHOLOZI SAVJETUJU: ‘U toj situaciji jedna stvar je najpogubnija’

Izvor: https://net.hr/danas/hrvatska/istodobno-nam-se-dogodio-i-virus-i-potres-a-psiholozi-savjetuju-u-toj-situaciji-jedna-stvar-je-najpogubnija/ 

24.03.2020. Autor: Danas.hr

‘Povijest nas uči da je ponašanje uvjetovano strahom, a ne razumom pogubnije od svega’, ističe Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Potres je dodatno opteretio svakodnevicu koju već provodimo u posebnim okolnostima socijalne izolacije i ograničenja zbog suzbijanja pandemije koronavirusa. Potres je situacija koja izaziva strah visokog intenziteta kod svih ljudi. Pandemija izaziva tjeskobu u kojoj živimo već tjednima.

Sada kada smo doživjeli obje opasnosti i osjećaji su nam intenzivni i za mnoge preplavljujući, kazuje za Vijestihr nekoliko stručnjaka. Napominju kako su i strah i panika su prirodne i očekivane reakcije.

Ovisnost o računalu

Ovisnost o računalu - bolest koja se širi

Mladića iz Đakova u zagrebačku je dnevnu bolnicu dječje psihijatrije dovela policija. On je jedan od 14-ero djece koliko ih se godišnje u Hrvatskoj liječi od ovisnosti o računalima.
Kad sam opazila da to postaje ozbiljno, pokušali smo ga odvojiti od računala isključivanjem interneta, no tada bi izgubio kontrolu, prijeteći da će se odseliti ili učiniti ono najgore. Budući da je odbijao svaki pokušaj stručne pomoći, morala sam poduzeti najteži korak u svom životu i - odvesti ga na liječenje u pratnji policije. Dok sam gledala kako ga prisilno odvode, jer se tome opirao, srušio mi se cijeli svijet - ispričala je majka mladića.