Manjak seksualne želje

Manjak seksualne želje odnosi se na slabo zanimanje za seks. Osoba s manjkom seksualne želje neće započeti niti reagirati na partnerovu želju za seksom.

Manjak seksualne želje odnosi se na slabo zanimanje za seks. Osoba s manjkom seksualne želje neće započeti niti reagirati na partnerovu želju za seksom. Ona neće imati seksualnih fantazija niti će težiti seksualnoj stimulaciji. Ovaj problem, koji se još naziva i hipoaktivna seksualna želja, klasificiran je u međunarodnoj klasifikaciji bolesti. Manjak seksualne žene može biti primaran (kada osoba nikad nije osjetila dovoljno seksualne želje) ili sekundaran (gdje je osoba prethodno imala želju za seksom ali ju je izgubila).

Bulimia nervosa

Bulimia nervosa je poremećaj koji također započinje s nepravilnom prehranom. Osoba koja pati od ovog poremećaja ima povećan apetit s epizodama prežderavanja, a potom izbacivanja hrane.

Živjeti s epilepsijom

Većina (oko 90%) djece s epilepsijom polazi redovnu školu, mogu biti uključena u vrtić, odnosno "malu" školu. Preporuča se stručno osoblje upoznati s bolešću djeteta, kako bi u slučaju javljanja smetnji svrsishodno postupili.
Što sve može izazvati napadaje i kako ih izbjeći?
Kakav je odnos spavanja i epilepsije?
Kako voditi normalan život ako se napadaji mogu pojaviti u bilo koje vrijeme?
Mogu li djeca s epilepsijom pohađati redovne vrtiće i škole?
Uzrokuje li epilepsija smetnje u ponašanju i emocionalnu nestabilnost djeteta?
Pogoršava li se tijek bolesti starenjem?
Uzrokuje li epilepsija smanjenje mentalnih sposobnosti?

Prevencija stresa

Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju.

Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj tjelesni ili psihički integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zaštitu - npr. pojačava se rad srca i pluća, povisuju se krvni tlak, razina šećera u krvi, mišićna napetost itd. Psihičke reakcije su strah, tjeskoba, promjene pozornosti, rasuđivanja
itd. Na primjer, svima nam se dogodilo da drhtimo od straha.

LIJEČENJE DEPRESIJE PSIHOTERAPIJOM

Brojni oblici psihoterapije pokazali su se vrlo uspiješnima kao monoterapija kod lakših i srednje teških oblika depresija, a kod teških depresija neizostavni dio liječenja uz medikamntoznu terapiju. Vrlo je bitno obratiti pažnju kako pojedinac sam sebi može pomoći i što okolina može učiniti za depresivnu osobu. Liječenje depresije je najčešće kombinirano.