Psihodinamska teorija stresa

Latinska riječ districtia, kroz srednjovjekovnu francusku destrece i srednjovjekovnu englesku distresses, postaja je engleska riječ distress, odnosno skraćivanjem stress. Tijekom petnaestog stoljeća stres je označavao pritisak, a tek u dvadesetom stoljeću se počinje koristiti u medicini i označava duševno ili tjelesno preopterećenje i iscrpljenost organizma. Kanadski liječnik H. Selye definira stresor kao vanjski podražaj ili stimulus, a stres kao stanje tjelesnog disekvilibrija uzrokovanog stresorom. Stresori mogu biti vanjski fizički stimulusi kao različite infekcije, ali isto tako mogu biti i vanjski psihosocijalni činitelji kao ljubav i smrt. Da bi protumačila nečije odgovor na stresore, dinamska psihoterapija se usredotočuje na:

Konverzivni poremećaj

Uvod
Razvoj i upotreba dijagnostičkog termina
Klinička slika
Liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Do sredine devetnaestog stoljeća, somatizacijski i konverzivni poremećaj razmatrani su unutar jednog stanja zvanog histerija. Termin je izveden iz Grčke riječi histera, što znači maternica. Opisi konverzivnog poremećaja datiraju još iz vremena 1900 godina prije nove ere, tada su multipli simptomi opisani od egipatskih liječnika pripisani lutajućoj maternici. Sredinom devetnaestog stoljeća, Pierre Briquet postavlja temelj modernog koncepta konverzivnog poremećaja, on tada pretpostavlja da je poremećaj rezultat disfunkcije središnjeg živčanog sustava. Pretpostavio je da se konverzivni simptomi događaju kod osoba sa konstitucionalnom dispozicijom u stanjima kad je osjetljiv dio središnjeg živčanog sustava pogođen ekstremnim stresom.

Alzheimerova demencija - bolest nepoznatog uzroka

Bolesnik najprije počinje zaboravljati svakodnevne, relativno nebitne
činjenice, rijetko spominjana imena ljudi i slično, no ubrzo
zaboravlja dogovore i obveze, važne činjenice iz svakodnevnog života,
poput onih da plinsko kuhalo treba zatvoriti, struju isključiti itd.
Time postupno postaje ovisan o manjem ili većem stupnju tuđe pomoći

Sada je najvažnije da svi skupa ne izludimo.
Psihologinje s Filozofskog dale su nam 6 savjeta kako izdržati u kući

Za Telegram govore profesorice Gordana Kuterovac Jagodić i Nataša Jokić-Begić

Sve restriktivnije mjere, rast broja zaraženih, (samo)izolacija i ostanak u kućama. Ovome scenariju posljednjih dana svjedočimo i u Hrvatskoj uslijed pandemije koronavirusa čije je žarište sada u Europi. Izgledno je, dakle, da ćemo neko vrijeme biti doma i tako biti odgovorni prema sebi i drugima. Posve nova, dosad nezabilježena situacija, u kojoj je pod posebnim opterećenjem zdravstveni sustav, ima i svoju psihološku dimenziju o kojoj je važno (i bit će sve važnije) govoriti koliko i o samoj pandemiji.

Adolescencija

Od trenutka začeća pa sve do kraja svog života, čovjek se neprestano mijenja, kako na tjelesnom, tako i na psihičkom planu. Najburnije razdoblje najvećih promjena događa se na putu sazrijevanja, između djetinjstva i odrasle dobi, a naziva se adolescencija.

Osim najuočljivijih tjelesnih promjena, adolescencija je i razdoblje burnih i velikih promjena na intelektualnom, psihičkom, socijalnom i emocionalnom planu.

Seksualne disfunkcije u žena - općenito

Spolni čin sastoji se od faze uzbuđivanja i faze orgazma. Poremećaji jedne ili druge faze mogu biti posljedica organskih ili funkcijskih razloga, ili i jednih i drugih zajedno.

Bolesti koje oštećuju neurološke funkcije, npr. dijabetes ili multipla skleroza, mogu onemogućiti seksualno uzbuđenje. Lokalne bolesti kao što su upale vagine, unutarnjeg sloja maternice, jajovoda ili jajnika, mogu omesti spolni čin zbog bolova, a iscrpljujuće sistemske bolesti, poput malignih tumora i bolesti srca i krvnih žila, mogu neizravno škoditi.