Parasomnije
Parasomnije su fiziološke pojave ili patološki poremećaji koji se javljaju samo u vrijeme spavanja ili su spavanjem pojačani. Teži oblici parasomnije su redovitijeg javljanja, a u nekih bolesnika pozitivna je obiteljska anamneza.
Psihoterapija
Terapija kroz savjetovanje uvelike ce pomoci da otkrijete uzroke svoje depresije. Lijecnik vam moze preporuciti dobrog psihoterapeuta ili neku grupnu terapiju za samopomoc.
Lijecenje psihoterapijom (terapijom razgovorom s educiranimn strucnjakom - psihoterapeutom) bez psihofarmakoloskog lijecenja moze biti prikladno za bolesnika s blagim depresivnim poremecajem. Psihoterapija se preporuca kad postoje znacajni psihosocijalni stresori, unutarnji psihicki sukobi, medjuljudske poteskoce.
Izbor psihoterapijske metode ovisi o specificnim ciljevima, duzini lijecenja i ucestalosti seansi, te raspolozivosti terapeuta educiranih za odredjenu tehniku, ali i uvazavanju bolesnikovih zelja. Psihoterapija ima znacajni utjecaj na povecanje povjerenja bolesnika u uspjeh lijecenja i motivira bolesnika za redovito uzimanje lijeka. U lijecenju depresije kao specificni pristupi koriste se interpersonalna, kognitivna i bihejvioralna terapija, a rjedje i drugi oblici psihoterapije.
Lijecenje psihoterapijom (terapijom razgovorom s educiranimn strucnjakom - psihoterapeutom) bez psihofarmakoloskog lijecenja moze biti prikladno za bolesnika s blagim depresivnim poremecajem. Psihoterapija se preporuca kad postoje znacajni psihosocijalni stresori, unutarnji psihicki sukobi, medjuljudske poteskoce.
Izbor psihoterapijske metode ovisi o specificnim ciljevima, duzini lijecenja i ucestalosti seansi, te raspolozivosti terapeuta educiranih za odredjenu tehniku, ali i uvazavanju bolesnikovih zelja. Psihoterapija ima znacajni utjecaj na povecanje povjerenja bolesnika u uspjeh lijecenja i motivira bolesnika za redovito uzimanje lijeka. U lijecenju depresije kao specificni pristupi koriste se interpersonalna, kognitivna i bihejvioralna terapija, a rjedje i drugi oblici psihoterapije.
Nesanica
Stanje budnosti i sna podliježe pravilima ritmičnosti povezanih s prirodnim ciklusima (dan i noć). Do poremećaja prirodnog toka sna dolazi zbog različitih promjena u okolini, djelovanja stresa i bolesti, kao i uslijed promijenjenih navika života.
San je fiziološka pojava koja se izmjenjuje sa stanjem budnosti u okviru ritma dana i noći, a služi odmaranju i oporavku organizma. San ima 4 stadija:
1. uspavljivanje (ulazak u san)
2. lagani san
3. polagani san
4. duboki san
Tanoreksija-opsjednutost tamnjenjem
Tanoreksija je sindrom kod kojeg osoba ima psihičku i/ili fiziološku ovisnost o izlaganju UV zrakama (suncu ili solariju). Riječ tanoreksija složenica je engleske riječi za boju kože, tan i riječi anoreksija zbog sličnosti mehanizma tih dviju bolesti. Osoba pretjerano često odlazi u solarij (ili na plažu) u želji da postigne što tamniji ten.
Kognitivno bihevioralna terapija
Kognitivno bihevioralna terapija (KBT) efikasan je oblik psihoterapije čija je učinkovitost dokazana brojnim kliničkim studijima u liječenju različitih psihičkih poremećaja. Korijeni KBT-a sežu u razvitak bihevioralne terapije u ranom 20. stoljeću, koreliraju sa razvojem kognitivne terapije u 1960-im godinama i posljedičnom spajanju ovih tehnika.
Ocem kognitivne terapije smatra se američki psihijatar Aaron Beck čiji fokus je u početku bio na liječenju depresije. Smatrao je da kod depresije postoji distorzija mišljenja. Glavne smjernice kognitivno bihevioralne terapije su da terapeut i bolesnik rade zajedno kao tim u identificiranju i riješavanju problema. Terapeut pomaže bolesnicima da nadvladaju poteškoće, mijenjajući svoje misli, ponašanje i emocionalne odgovore. Kada su ljudi u distresu, često je prisutna distorzija mišljenja. Kognitivna terapija pomaže identifikaciju takvih misli i njihovu evaluaciju u odnosu na realitet, uči kako mijenjati distorzirane misli kako bi se osjećali bolje. Bihevioralni i kognitivni terapeuti su obično zdravstveni radnici, kao što su liječnici, psiholozi, medicinske sestre, socijalni radnici, savjetnici i sl.
Ocem kognitivne terapije smatra se američki psihijatar Aaron Beck čiji fokus je u početku bio na liječenju depresije. Smatrao je da kod depresije postoji distorzija mišljenja. Glavne smjernice kognitivno bihevioralne terapije su da terapeut i bolesnik rade zajedno kao tim u identificiranju i riješavanju problema. Terapeut pomaže bolesnicima da nadvladaju poteškoće, mijenjajući svoje misli, ponašanje i emocionalne odgovore. Kada su ljudi u distresu, često je prisutna distorzija mišljenja. Kognitivna terapija pomaže identifikaciju takvih misli i njihovu evaluaciju u odnosu na realitet, uči kako mijenjati distorzirane misli kako bi se osjećali bolje. Bihevioralni i kognitivni terapeuti su obično zdravstveni radnici, kao što su liječnici, psiholozi, medicinske sestre, socijalni radnici, savjetnici i sl.
Glavne značajke kognitivno bihevioralne terapije su:
Kognitivno bihevioralna terapija je zasnovana na kognitivnom modelu emocionalnih reakcija.
Depresija - nevidljivi ubojica
Zbog predrasuda i iskrivljenih informacija osoba oboljela od depresije najčešće ne može pojmiti da su njezine tegobe zdravstveni problem
Kako shvatiti depresiju? Problem depresije jedan je od najvećih paradoksa društva i medicine. Stotine milijuna ljudi u svijetu, a stotine tisuća u Hrvatskoj, trpe od te bolesti, ali u najboljem slučaju jedna trećina potraži liječničku pomoć, a odgovarajući tretman dobije samo njih 10-20 posto. Depresija je lječiva, ali privoljeti osobu s depresijom (ili samog sebe) na odlazak liječniku, i to još psihijatru, u većini je slučajeva mission impossible. Svatko tko ima depresiju trpi brojne i ozbiljne smetnje i svjestan je da mu je loše, no ne shvaća prirodu svojih tegoba i ne zna što mu je činiti, a od okoline uglavnom dobiva pogrešne savjete i neumjesne primjedbe.
