Kako tinejdžeri mogu da zaštite svoje mentalno zdravlje tokom pandemije koronavirusa COVID-19 -
Šta možete da učinite kako biste vodili računa o sebi i svom mentalnom zdravlju
Izvor: https://www.unicef.org/bih/pri%C4%8De/kako-tinejd%C5%BEeri-mogu-da-za%C5%A1tite-svoje-mentalno-zdravlje-tokom-pandemije-koronavirusa-covid-19
UNICEF
31 Mart/ožujak 2020
Biti tinejdžer je teško. A vanredne okolnosti i bolest izazvana koronavirusom (COVID-19) to čini još težim. Nakon zatvaranja škola i otkazivanja različitih događaja, mnogi tinejdžeri propuštaju neke od najvažnijih trenutaka svog mladalačkog života – uključujući i one svakodnevne, poput razgovora s prijateljima i pohađanja nastave.
11 Savjeta protiv kroničnog umora
Jutros ste se, opet, jedva digli iz kreveta? Osjećaj iscrpljenosti, tromosti i nedostatak energije prate vas mjesecima. U čemu je problem?
Epilepsija i nasljednost
Većina žena s epilepsijom rađa zdravu djecu. Ipak, rizik rođenja djeteta s nekom prirođenom anomalijom u tih žena veći je nego u zdravih žena.
Spolno uznemiravanje i zlostavljanje
Sama definicija seksualnog zlostavljanja je invazija na tjelesni integritet određene osobe i napad na slobodu i samoodređenje, gdje god se ono izvršilo, u ili izvan bračne postelje.
Seksualno nasilje zajednički je naziv za : seksualno uznemiravanje, seksualno zlostavljanje i seksualno zlostavljanje djece i incest.
Tjelesni dismorfni poremećaj
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek, prognoza i liječenje
Prikaz slučaja
Uvod
Tjelesni dismorfni poremećaj podrazumijeva zaokupljenost umišljenom manom tjelesnog izgleda ili pretjeranu iskrivljenost u doživljaju minimalnog i beznačajnog tjelesnog defekta.
Ako ovakav doživljaj vlastitog tijela osobi uzrokuje bitne teškoće, te ako je povezan sa oštećenjem u socijalnom, radnom i drugim oblicima funkcioniranja, ima kakarkteristike duševnog poremećaja. Poremećaj je prvi put spomenuo talijanski liječnik Morselli, 1886., pod nazivom dismorfofobija. 1980. je pod tim nazivom po prvi put registriran u američkom priručniku za duševne poremećaje, DSM-III. U sljedećim je izdanjima, DSM-III-R i DSM-IV, preimenovan u tjelesni dismorfni poremećaj.
Sigmund Freud je također opisivao svog pacijenta kojeg je nazvao "čovjek vuk", a koji je imao klasične simptome tjelesnog dismorfnog poremećaja. Bio je uvjeren da je njegov nos toliko ružan da je izbjegavao bilo kakav posao i društveni život.





