Kockanje - PREVENCIJA

Prevencija patološkog kocaknja može biti primarna, sekundarna i tercijalna.

Program i radionice

Reintegracija,rehabilitacija i pomoc porodicama

Erektilna disfunkcija

Erektilna disfunkcija je bolest koja, od tzv. nesmrtnih bolesti, najviše utječe na kvalitetu života mnogih muškaraca i njihovih spolnih partnera, narušavajući individualnost i svijest o samome sebi. Pođemo li od stava da je spolni odnos neverbalna komunikacija u kojoj spoznajemo sebe i partnera erektilna disfunkcija je poremećaj komunikacije.

Uvod
Psihološka ili fizička impotencija
Psihološki uzroci erektilne disfunkcije
Spolna aktivnost
Liječnikov pristup bolesniku s erektilnom disfunkcijom
Liječenje
Literatura

Neki psihološki aspekti corona virusa

Izvor: Kamenjar  https://kamenjar.com/neki-psiholoski-aspekti-corona-virusa/?fbclid=IwAR33ID9ZsKIQdN4q8AmhX5JLa0F0qPZrmGCfRu2UOIWLUtKgT77hYNqOZAw 

Objavljeno 23/03/2020 Objavio A. Majic

Rijetko da netko nije čuo za pojam PTSP/PTSD kojeg se kontekstualizira s vojskom i ratom. PTSP nije rezerviran samo za rat i vojnike, već i za civile koji se nađu u iznimno psihički zahtjevnoj situaciji koja nadilazi kapacitete psihičke strukture osobnosti pojedinca.

Socijalne fobije razlikuju se od stidljivosti

Socijalna ili društvena fobija u svom najizraženijem obliku javlja se kod dva ili tri posto ljudi i jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja. Pa ipak, također je i jedan od najčešće neshvaćenih i najslabije proučavanih među njima.

Naziva se još i socijalno anksioznim poremećajem, a definira se kao intenzivan strah od drugih ljudi u uobičajenim socijalnim situacijama ili pak strah od poniženja u istim situacijama. Socijalna fobija može se shvatiti kao strah koji se javlja kod ljudi kada su okruženi nepoznatim osobama, kada trebaju govoriti u javnosti, razgovarati s autoritativnom osobom...

Zdravlje: stres i napetost

Dobro je zdravlje temelj razvoja mentalnih mogućnosti. Svaka naša djelatnost, mišljenje i osjećanje ovise o stanju našeg živčanog sustava - tijela. U dane kada se osjećamo odmorenim i svježim svaka djelatnost izgleda lakša i djelotvornija. Naprotiv, u dane kada smo napeti i umorni izražavamo loše raspoloženje u svemu što činimo. Svako iskustvo, svaka djelatnost ostavlja neku promjenu u živčanom sustavu. Te promjene zovemo stres. Svjetlo koje pada u oko uzrokuje neke kemijske promjene u živcu oka, taj poticaj putuje dalje i uzrokuje daljnje promjene u živcima kojima prolazi. Zvuk koji čujemo, film koji gledamo, itd. Svako iskusvo ostavlja promjene u živčanom sustavu. Takve promjene zovemo stres. Stres se dakle može shvatiti kao neka strukturalna ili materijalna promjena, abnormalnost u tijelu prouzrokovana životnim iskustvom. Svako isustvo, pozitivno ili negativno, ako izaziva preopterećnje, može u sustavu duh/tijelo prouzročiti stres.