Ovisnosti: Što kažu mladi

Alzheimerova demencija - bolest nepoznatog uzroka

Bolesnik najprije počinje zaboravljati svakodnevne, relativno nebitne
činjenice, rijetko spominjana imena ljudi i slično, no ubrzo
zaboravlja dogovore i obveze, važne činjenice iz svakodnevnog života,
poput onih da plinsko kuhalo treba zatvoriti, struju isključiti itd.
Time postupno postaje ovisan o manjem ili većem stupnju tuđe pomoći

Opsesivno-kompulzivni sindrom

Opsesivno-kompulzivni sindrom je poremećaj u kojem se stalno nameću i ponavljaju iste neželjene misli, ideje, slike, nagoni, koje su odbojne ili užasne (opsesije), a uzrokuju potrebu da se stalno radi nešto što će umanjiti nelagodu uzrokovanu tom istom opsesijom (kompulzije). Ovaj poremećaj javlja se jednako kod muškaraca i žena.

Hipersomnija

Hipersomnija označava patološki porast broja sati sna za više od 25 posto. Akutna hipersomnija, koja relativno kratko traje, može pratiti neke akutne sistemske bolesti, poput gripe, a mogu je uzrokovati i hipotireoza, hiperglikemija, hipoglikemija, anemija, uremija, hiperkapnija, hiperkalcemija, zatajenje jetre, epilepsija i multipla skleroza. Bolesnici sa sindromom sleep apneje često imaju kompenzacijsku dnevnu hipersomniju.

Erektilna disfunkcija

Erektilna disfunkcija je bolest koja, od tzv. nesmrtnih bolesti, najviše utječe na kvalitetu života mnogih muškaraca i njihovih spolnih partnera, narušavajući individualnost i svijest o samome sebi. Pođemo li od stava da je spolni odnos neverbalna komunikacija u kojoj spoznajemo sebe i partnera erektilna disfunkcija je poremećaj komunikacije.

Uvod
Psihološka ili fizička impotencija
Psihološki uzroci erektilne disfunkcije
Spolna aktivnost
Liječnikov pristup bolesniku s erektilnom disfunkcijom
Liječenje
Literatura

PSIHOTERAPIJA I LIJEČENJE ANOREKSIJE I BULIMIJE

Strategije i liječenje poremećaja prehrane

Poremećaji prehrane mogu se liječiti i vratiti normalna tjelesna težina. Što prije se ovi poremećaji dijagnosticiraju i liječe, bolji će biti rezultati. Zbog svoje složenosti, poremećaji prehrane zahtijevaju cjelovit plan liječenja koji uključuje liječničku skrb i nadzor, psihosocijalne zahvate, nutricionističko savjetovanje i po potrebi upravljanje lijekovima. U vrijeme dijagnosticiranja, klinički liječnik mora odrediti je li osoba u neposrednoj opasnosti i treba li hospitalizaciju.