Kockari - Informacije za članove porodice

Patološko kockanje je bolest zavisnosti i ono kao i svaka druga bolest ima svoje faze.

Ova epidemija se širi brže od koronavirusa, upozorava medicinska sestra

Donosimo savjete medicinske sestre Brie Gowen koja upozorava na opasnu epidemiju straha koja se širi brže od koronavirusa:

”Medicinska sam sestra i bavim se intenzivnom njegom. Radim u velikim gradovima koji vide tisuće putnika dnevno. Imam svoja promišljanja o virusu koji je već postao pandemija.

Iako COVID-19 nosi svoje poteškoće i brige, nekoliko je stvari ostalo isto. Na primjer, kao medicinsko osoblje, godišnje vidim desetke tisuća ljudi koji umiru od obične gripe. Iako broj zaraženih od COVIDA-19 nije toliko velik, u potpunosti podržavam preventivne mjere protiv virusa. Reći ću vam jednu tajnu. Bavim se aktivizmom koji upozorava na pranje ruku od 1997., otkako sam postala medicinska sestra.

Bihejvioralna terapija

Perzistirajući sumanuti poremećaj

Perzistirajući sumanuti poremećaj (PSP) poznat je u klasičnoj psihijatriji pod nazivom paranoidna psihoza, a u MKB-10 naziva se perzistirajući sumanuti poremećaj (F22).
Naziv paranoja spominje se već u Staroj Grčkoj te u Platonovim radovima, a znači "mimo razuma, mimo duše", što bi najbolje odgovaralo našoj riječi sumanuto, ludo. U novije vrijeme izraz paranoja nalazi se u Heirothovoj klasifikaciji iz 1818. godine, gdje označuje ludost ili bezumlje. Emil Kraepelin u svojoj klasifikaciji razlikuje paranoična stanja od paranoje, pod kojom podrazumijeva postepeni razvoj trajnog stanja sa sistematiziranim dominantno paranoidnim idejama, ali bez neophodnog defekta na planu afekta, mišljenja i funkcioniranja. Kraepelin dakle svrstava paranoju u kronične, progredirajuće bolesti i za razliku od Sigmunda Freuda izdvaja je iz skupine histerije i prisilne neuroze pomičući je u psihozu tj. prema shizofreniji, ali s boljom kliničkom slikom i funkcioniranjem.

Kratki psihotični poremećaj

Kratki psihotični poremećaj (KPP) je nova dijagnostička kategorija, javlja se u DSM-IV (šifra F23.8x) i vrlo vjerojatno se više u takvom obliku neće pojavljivati u slijedećim revizijama te klasifikacije. Evo zašto: I sama definicija tog poremećaja i klasteri simptoma pa i ostale odrednice nemaju patognomoničnosti niti specifičnosti psihopatologije, a isto tako ni specifične etiologije ni patologije ni patofiziologija, a u svezi s tim ni tipične terapije.
S kliničkog stanovišta može se reći, da se radi o vrlo vjerojatno heterogenoj skupini različitih psihotičnim stanja, koje se ne mogu svrstati u specifične poznate psihoze utemeljeno klasificirane na osnovu specifične kliničke slike i patognomoničnih simptoma ili skupine simptoma, ali i na osnovu specifičnih kriterija isključivanja (na primjer dokazani organitet isključuje shizofreniju).

Klađenje kao ovisnost