Kockanje - PREVENCIJA
Prevencija patološkog kocaknja može biti primarna, sekundarna i tercijalna.
Program i radionice
Reintegracija,rehabilitacija i pomoc porodicama
Bulimija, anoreksija, ortoreksija, bigoreksija, drunkoreksija...
Psihijatri upozoravaju na sve više poremećaja u prehrani, a na oboljelima cijela logistika biznisa ljepote jako dobro zarađuje.
Osim izgladnjivanja i povraćanja, oni uplašeni od hrane i kilograma, dovijaju se sve sofisticiranijim poremećajima prehrane i življenja.
Zdravlje: stres i napetost
Dobro je zdravlje temelj razvoja mentalnih mogućnosti. Svaka naša djelatnost, mišljenje i osjećanje ovise o stanju našeg živčanog sustava - tijela. U dane kada se osjećamo odmorenim i svježim svaka djelatnost izgleda lakša i djelotvornija. Naprotiv, u dane kada smo napeti i umorni izražavamo loše raspoloženje u svemu što činimo. Svako iskustvo, svaka djelatnost ostavlja neku promjenu u živčanom sustavu. Te promjene zovemo stres. Svjetlo koje pada u oko uzrokuje neke kemijske promjene u živcu oka, taj poticaj putuje dalje i uzrokuje daljnje promjene u živcima kojima prolazi. Zvuk koji čujemo, film koji gledamo, itd. Svako iskusvo ostavlja promjene u živčanom sustavu. Takve promjene zovemo stres. Stres se dakle može shvatiti kao neka strukturalna ili materijalna promjena, abnormalnost u tijelu prouzrokovana životnim iskustvom. Svako isustvo, pozitivno ili negativno, ako izaziva preopterećnje, može u sustavu duh/tijelo prouzročiti stres.
Socijalne fobije razlikuju se od stidljivosti
Socijalna ili društvena fobija u svom najizraženijem obliku javlja se kod dva ili tri posto ljudi i jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja. Pa ipak, također je i jedan od najčešće neshvaćenih i najslabije proučavanih među njima.
Naziva se još i socijalno anksioznim poremećajem, a definira se kao intenzivan strah od drugih ljudi u uobičajenim socijalnim situacijama ili pak strah od poniženja u istim situacijama. Socijalna fobija može se shvatiti kao strah koji se javlja kod ljudi kada su okruženi nepoznatim osobama, kada trebaju govoriti u javnosti, razgovarati s autoritativnom osobom...
Ovisnosti: Što kažu mladi
Rezultati ankete pokazuju da učenici znaju kako je droga štetna, ali ne misle da bi mogli postati ovisni…
Zbog relativna neiskustva i određene sklonosti rizicima, upravo su adolescenti najrizičnija i najugroženija populacija. To razvojno razdoblje i inače donosi potrebu za samopotvrđivanjem i izgradnjom samostalnih stavova i načina ponašanja, kojima je ponekad temeljni cilj odudaranje od ponašanja i stavova odraslih.
Eksperimentiranje s bilo kojim sredstvom ovisnosti u mladih potaknuto je:
* radoznalost 17%
* afirmacija među vršnjacima 43%
* osobni problemi 29%
* redukcija neugode 25%
* hedonizam 27%
* problemi u obitelji 9%
* neznanje 1%.
Alzheimerova demencija - bolest nepoznatog uzroka
Bolesnik najprije počinje zaboravljati svakodnevne, relativno nebitne
činjenice, rijetko spominjana imena ljudi i slično, no ubrzo
zaboravlja dogovore i obveze, važne činjenice iz svakodnevnog života,
poput onih da plinsko kuhalo treba zatvoriti, struju isključiti itd.
Time postupno postaje ovisan o manjem ili većem stupnju tuđe pomoći
