Shizoafektivni poremećaj
Uvod
Epidemiologija
Klinička slika i dijagnostički kriteriji
Tijek bolesti
Liječenje
Prikaz slučaja
Uvod
Epidemiologija
Klinička slika i dijagnostički kriteriji
Tijek bolesti
Liječenje
Prikaz slučaja
Prehranu kontrolira mnogo čimbenika, uključujući apetit, hranu, dostupnost, navike obitelji, vršnjaka i kulturne običaje, te se tiče i kontrole volje.
Donosimo savjete medicinske sestre Brie Gowen koja upozorava na opasnu epidemiju straha koja se širi brže od koronavirusa:
”Medicinska sam sestra i bavim se intenzivnom njegom. Radim u velikim gradovima koji vide tisuće putnika dnevno. Imam svoja promišljanja o virusu koji je već postao pandemija.
Iako COVID-19 nosi svoje poteškoće i brige, nekoliko je stvari ostalo isto. Na primjer, kao medicinsko osoblje, godišnje vidim desetke tisuća ljudi koji umiru od obične gripe. Iako broj zaraženih od COVIDA-19 nije toliko velik, u potpunosti podržavam preventivne mjere protiv virusa. Reći ću vam jednu tajnu. Bavim se aktivizmom koji upozorava na pranje ruku od 1997., otkako sam postala medicinska sestra.
Perzistirajući sumanuti poremećaj (PSP) poznat je u klasičnoj psihijatriji pod nazivom paranoidna psihoza, a u MKB-10 naziva se perzistirajući sumanuti poremećaj (F22).
Naziv paranoja spominje se već u Staroj Grčkoj te u Platonovim radovima, a znači "mimo razuma, mimo duše", što bi najbolje odgovaralo našoj riječi sumanuto, ludo. U novije vrijeme izraz paranoja nalazi se u Heirothovoj klasifikaciji iz 1818. godine, gdje označuje ludost ili bezumlje. Emil Kraepelin u svojoj klasifikaciji razlikuje paranoična stanja od paranoje, pod kojom podrazumijeva postepeni razvoj trajnog stanja sa sistematiziranim dominantno paranoidnim idejama, ali bez neophodnog defekta na planu afekta, mišljenja i funkcioniranja. Kraepelin dakle svrstava paranoju u kronične, progredirajuće bolesti i za razliku od Sigmunda Freuda izdvaja je iz skupine histerije i prisilne neuroze pomičući je u psihozu tj. prema shizofreniji, ali s boljom kliničkom slikom i funkcioniranjem.
Depression ist eine psychische Störung, die immer häufiger auftritt und viele Menschen betrifft. Die Symptome können sehr unterschiedlich sein und reichen von tiefer, anhaltender Traurigkeit und Bedrücktheit bis hin zu Hoffnungslosigkeit, Apathie und Interessenslosigkeit. Auch Antriebslosigkeit, innere Leere und Gefühlslosigkeit gehören zu den häufigen Anzeichen einer Depression. Betroffene können sich häufig nicht aufraffen, alltägliche Aufgaben zu erledigen und fühlen sich schnell überfordert.
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745