Napadi panike i panični poremećaj
Napadi panike su danas česta pojava, no većina ljudi se oporavi bez liječenja, dok manji broj ljudi razvije panični poremećaj.
Napadi panike su danas česta pojava, no većina ljudi se oporavi bez liječenja, dok manji broj ljudi razvije panični poremećaj.
Kratki psihotični poremećaj (KPP) je nova dijagnostička kategorija, javlja se u DSM-IV (šifra F23.8x) i vrlo vjerojatno se više u takvom obliku neće pojavljivati u slijedećim revizijama te klasifikacije. Evo zašto: I sama definicija tog poremećaja i klasteri simptoma pa i ostale odrednice nemaju patognomoničnosti niti specifičnosti psihopatologije, a isto tako ni specifične etiologije ni patologije ni patofiziologija, a u svezi s tim ni tipične terapije.
S kliničkog stanovišta može se reći, da se radi o vrlo vjerojatno heterogenoj skupini različitih psihotičnim stanja, koje se ne mogu svrstati u specifične poznate psihoze utemeljeno klasificirane na osnovu specifične kliničke slike i patognomoničnih simptoma ili skupine simptoma, ali i na osnovu specifičnih kriterija isključivanja (na primjer dokazani organitet isključuje shizofreniju).
Problemi u spolnosti mogu biti rani indikator opake bolesti. Nemojte previdjeti na koje bolesti ukazuju!
Problemi u spolnosti mogu biti samo vrh ledene sante
Vrlo će vas rijetko liječnik pitati o vašem spolnom životu. Najčešće se to dogodi kada se kakav simptom koji imate može povezati sa vašom aktivnošću u krevetu. Većinom su upravo problemi u spolnosti pokazatelji drugih zdravstvenih problema. Uz jednostavno pitanje liječnika i iskren odgovor možete si spasiti život. Dr Andrew McCullough to kaže na slikovit način: „Ako muškarac ima erektilnu disfunkciju, to može biti samo vrh ledene sante!“ Kanadski i nizozemski liječnici su u zajedničkom istraživanju pokušali saznati u koliko slučajeva su se prije pojave ozbiljne bolesti već pojavili problemi u spolnosti. Istraživali su da li problemi u spolnosti mogu biti znak upozorenja za infarkt, dijabetes, depresiju, multiplu sklerozu i Parkinsonovu bolest.
Perzistirajući sumanuti poremećaj (PSP) poznat je u klasičnoj psihijatriji pod nazivom paranoidna psihoza, a u MKB-10 naziva se perzistirajući sumanuti poremećaj (F22).
Naziv paranoja spominje se već u Staroj Grčkoj te u Platonovim radovima, a znači "mimo razuma, mimo duše", što bi najbolje odgovaralo našoj riječi sumanuto, ludo. U novije vrijeme izraz paranoja nalazi se u Heirothovoj klasifikaciji iz 1818. godine, gdje označuje ludost ili bezumlje. Emil Kraepelin u svojoj klasifikaciji razlikuje paranoična stanja od paranoje, pod kojom podrazumijeva postepeni razvoj trajnog stanja sa sistematiziranim dominantno paranoidnim idejama, ali bez neophodnog defekta na planu afekta, mišljenja i funkcioniranja. Kraepelin dakle svrstava paranoju u kronične, progredirajuće bolesti i za razliku od Sigmunda Freuda izdvaja je iz skupine histerije i prisilne neuroze pomičući je u psihozu tj. prema shizofreniji, ali s boljom kliničkom slikom i funkcioniranjem.
Prehranu kontrolira mnogo čimbenika, uključujući apetit, hranu, dostupnost, navike obitelji, vršnjaka i kulturne običaje, te se tiče i kontrole volje.
Zanimljiv pristup rješavanju ADHD poteškoća nudi specijalist pedijatar alergolog dr. Doris J. Rapp koja pad koncentracije, nemogućnost održanja pozornosti i stalnu potrebu za akcijom vidi, između ostalog, i u hrani koju dijete konzumira.
Kada govorimo o osjetljivosti na hranu kod hiperaktivnog sindroma, valja naglasiti da se radi o još uvijek nedefiniranom mehanizmu.
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745