Disocijativan poremećaj identiteta

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek i prognoza
Liječenje

Uvod

Postojanje dvije ili više različitih ličnosti ili stanja ličnosti koji naizmjenično preuzimaju nadzor nad ponašanjem osobe. Pod ličnošću se smatra relativno trajan obrazac ponašanja, opažanja i mišljenja o sebi i svojoj okolini uz usvajanje niza socijalnih i osobnih vrijednosti.

Perzistirajući sumanuti poremećaj

Perzistirajući sumanuti poremećaj (PSP) poznat je u klasičnoj psihijatriji pod nazivom paranoidna psihoza, a u MKB-10 naziva se perzistirajući sumanuti poremećaj (F22).
Naziv paranoja spominje se već u Staroj Grčkoj te u Platonovim radovima, a znači "mimo razuma, mimo duše", što bi najbolje odgovaralo našoj riječi sumanuto, ludo. U novije vrijeme izraz paranoja nalazi se u Heirothovoj klasifikaciji iz 1818. godine, gdje označuje ludost ili bezumlje. Emil Kraepelin u svojoj klasifikaciji razlikuje paranoična stanja od paranoje, pod kojom podrazumijeva postepeni razvoj trajnog stanja sa sistematiziranim dominantno paranoidnim idejama, ali bez neophodnog defekta na planu afekta, mišljenja i funkcioniranja. Kraepelin dakle svrstava paranoju u kronične, progredirajuće bolesti i za razliku od Sigmunda Freuda izdvaja je iz skupine histerije i prisilne neuroze pomičući je u psihozu tj. prema shizofreniji, ali s boljom kliničkom slikom i funkcioniranjem.

Kako liječiti fobije???

U liječenju fobije uglavnom se koristi kombinacija lijekova i kognitivno-bihevioralne terapije.

Kognitivno-bihevioralna terapija uključuje i desenzibilizaciju koja se fokusira na promjenu vašeg razmišljanja i načina na koji mislite u trenutku kada se suočite sa stresnom situacijom ili objektom. Pojednostavljeno, to bi značilo da ukoliko promijenite način na koji razmišljate, promijenit ćete način na koji djelujete. Ako promijenite način djelovanja, promijenit ćete i način na koji razmišljate.

Depression ist eine psychische Störung mit verschiedenen Symptomen

Depression ist eine psychische Störung, die immer häufiger auftritt und viele Menschen betrifft. Die Symptome können sehr unterschiedlich sein und reichen von tiefer, anhaltender Traurigkeit und Bedrücktheit bis hin zu Hoffnungslosigkeit, Apathie und Interessenslosigkeit. Auch Antriebslosigkeit, innere Leere und Gefühlslosigkeit gehören zu den häufigen Anzeichen einer Depression. Betroffene können sich häufig nicht aufraffen, alltägliche Aufgaben zu erledigen und fühlen sich schnell überfordert.

Stres

Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.

Što je stres?

PANDEMIJA KORONAVIRUSA UZROKUJE EPIDEMIJU USAMLJENOSTI: Evo kako se nositi sa štetnim posljedicama samoizolacije

Izvor: https://net.hr/magazin/pandemija-koronavirusa-uzrokuje-epidemiju-usamljenosti-evo-kako-se-nositi-sa-stetnim-posljedicama-samoizolacije/ 

09:21 24.03.2020  Autor: HINA

Premda je izolacija ispravan odgovor na aktualnu pandemiju, treba nam upravo suprotan odgovor na epidemiju usamljenosti

Sa sve većim brojem ljudi koji su zbog širenja koronavirusa prisiljeni na karantene, samoizolaciju ili socijalno distanciranje, raste rizik od još jedne prijetnje po javno zdravlje – od usamljenosti.