09:21 24.03.2020 Autor: HINA
Premda je izolacija ispravan odgovor na aktualnu pandemiju, treba nam upravo suprotan odgovor na epidemiju usamljenosti
Sa sve većim brojem ljudi koji su zbog širenja koronavirusa prisiljeni na karantene, samoizolaciju ili socijalno distanciranje, raste rizik od još jedne prijetnje po javno zdravlje – od usamljenosti.
lotoIstraživanja su pokazala da klađenje može prerasti u ovisnost u kojem slučaju je osoba ovisna o aktivnosti koja proizvodi iste učinke kao i droga. Ovisnik, unatoč spoznaji o tome da mu klađenje donosi štetu, nastavlja s tom aktivnošću i uvjerava sam sebe da će velikim dobitkom i pokrivanjem dugova prekinuti s klađenjem. Dok se većina ljudi kladi da se opusti i zabavi, za neke se ljude klađenje može razviti u problem.
U širem smislu, ovisničko ili patološko klađenje uzrokuje razaranje svih aspekata života: psiholoških, fizičkih, socijalnih i poslovnih; uništava obiteljske veze, vodi do gubitka prijatelja, zaposlenja, uništava integritet osobe. Ovisničko se klađenje ponekad spominje i kao «skrivena bolest», jer ne postoje vidljivi fizički simptomi (za razliku od, na primjer alkohola koji se osjeti u dahu osobe koja ga je konzumirala).
Najčešći uzroci za nedostatak seksualne požude
Pustite trenutke kada jednostavno niste seksualno razpoloženi. Pad libida je dugotrajnija teškoća u spolnosti, ali se na pravi način može uspješno otkloniti. Razlozi za nezainteresiranost za seks su različiti, u nekim slučajevima također dublje duševno ukorijenjeni. Među najčešće uzroke ubrajamo stres, opterećenost, umor, bolest ili liječenje, hormone, osjećaje napetosti ili tjeskobe, neugodne spolne doživljaje u vrijeme djetinjstva i osjećaj krivnje povezan sa spolnošću. Nedostatak spolne požude može biti neugodan kako za osobu koja to doživljava, kao i za partnera, jer se u njegovim mislima pojavljuju mnoga pitanja, nezadovoljstvo i čak frustracija.
Smanjivanje seksualne želje među partnerima
Prehranu kontrolira mnogo čimbenika, uključujući apetit, hranu, dostupnost, navike obitelji, vršnjaka i kulturne običaje, te se tiče i kontrole volje.
Shizofrenija je bolest mozga i temeljna je terapija lijekovima - antipsihoticima. Međutim, za što bolji uspjeh u liječenju ove složene bolesti moramo koristiti sve moguće i dostupne načine liječenja koji će imati optimalno povoljni učinak na tijek bolesti, pa se stoga liječenje shizofrenih bolesnika provodi farmakoterapijom i psihosocijalnim metodama liječenja i rehabilitacijom.
Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Spominjanje ove bolesti je ranije bilo rijetko, a postavljanje dijagnoze još rjeđe. Unatrag tri do četiri desetlijeća dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kronični psihoorganski sindrom.
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745
